Da li ste ikada razmišljali o osobama odgovornim za uspostavljanje 37 stepeni kao merila za normalnu telesnu temperaturu? To se ukorijenilo u naše umove kao neosporna činjenica, ali možda je vrijeme da preispitamo ovaj standard. Da li je moguće da je naša percepcija normalne temperature evoluirala tokom vremena?
Koncept “normalne” tjelesne temperature od 37 stepeni Celzijusa duboko je ukorijenjen u našem kolektivnom razumijevanju više od sto godina. Toliko smo se navikli na ovu ideju da više ne dovodimo u pitanje njenu valjanost. Ipak, pojavila su se nova istraživanja koja predstavljaju alternativna mjerenja za ono što se može smatrati tipičnom tjelesnom temperaturom.
Tokom 19. veka, Carl Wunderlich, nemački lekar, uspostavio je predloženo merilo od 37 stepeni. Wunderlich je sproveo opsežnu studiju, prikupljajući podatke od 25.000 pojedinaca, u iznosu od milion mjerenja. Svojim istraživanjem, Wunderlich je utvrdio da raspon temperature za pojedince dobrog zdravlja pada između 36,22 i 37,5 stepeni.
Sprovođenjem višestrukih mjerenja, pojedinac je na kraju utvrdio da je precizno mjerenje 37 stepeni, izračunato kao prosjek svih mjerenja. Shodno tome, uspostavljeno je novo mjerilo za početak groznice na 38 stepeni Celzijusa.
Značaj vrednosti koja traje sto pedeset godina je značajan zbog njene izuzetne dugovečnosti.
Nedavna studija izazvala je sumnje u trajnu vrijednost dugoročne vrijednosti. Ova posebna studija ispitala je informacije o tjelesnoj temperaturi više od 126.000 pojedinaca u periodu od 2008. do 2017. godine.
Studija otkriva da je prosječna temperatura ljudskog tijela 36,6 stepeni, što je značajno odstupanje od ranije utvrđene norme.
Na očitavanje temperature može utjecati mnoštvo faktora.
Uzrok ovog dispariteta je značajno istraživanje koje podstiče na razmatranje njegovog potencijalnog uticaja na identifikaciju i upravljanje infekcijama. Neki stručnjaci pretpostavljaju da se ova varijacija može pripisati disparitetima u metodologijama mjerenja koje koristi dr. Wunderlich i današnjim medicinskim procedurama. Na primjer, dr. Wunderlich je navodno koristio termometre ispod pazuha koji su mjerili temperaturu na osnovu dužine stopala, što je možda dalo različita očitavanja u poređenju sa savremenim tehnikama za mjerenje tjelesne temperature.
Na očitavanje tjelesne temperature može utjecati više faktora, kao što su mjesto mjerenja, doba dana, uslovi okoline i nedavna konzumacija hrane ili pića. Pouzdanost očitavanja temperature ovisi o kalibraciji termometra koji se koristi, što rezultira nedosljednom preciznošću. Ove varijacije u mjerenju temperature pripisuju se nizu faktora, koji su široko priznati od strane stručnjaka u ovoj oblasti.
Osjećamo li pad temperature?
S druge strane, postoje stručnjaci koji tvrde da su pojedinci iskusili smanjenje tjelesne topline tokom prošlog stoljeća. Za ovaj fenomen se kaže da je povezan s napretkom u zdravstvenoj zaštiti i cjelokupnom dobrobiti. Sprovođenje boljih mjera kontrole infekcija, poboljšane prakse dentalne higijene i uvođenje lijekova kao što su nesteroidni protuupalni lijekovi i statini mogli su doprinijeti smanjenju slučajeva blage groznice i potom sniziti prosječnu tjelesnu temperaturu.
Naučnici se široko slažu da se tradicionalno vjerovanje o 37 stepeni Celzijusa kao standardu za temperaturu ljudskog tijela više ne smatra tačnim ili validnim.
