Plinovi i nadutost, koji se često pripisuju prejedanju ili određenim namirnicama, također mogu biti uzrokovani povrćem koje redovito konzumiramo. Kako bismo smanjili vjerojatnost pojave ovih tegoba, ključno je promijeniti svoje prehrambene navike i pristup konzumaciji hrane. Među povrćem koje se obično povezuje s nadimanjem, luk se ističe kao glavni krivac zbog čestog uključivanja u razne kulinarske kreacije.
Konzumacija luka, posebice luka, može dovesti do stvaranja plinova zbog prisutnosti određenih vrsta vlakana. Osobe koje su osjetljive na određene sastojke koji se nalaze u luku mogu imati grčeve u želucu, čak i uz minimalnu konzumaciju. Kako biste ublažili učestalu nadutost, nutricionisti savjetuju smanjenje konzumacije luka, posebice kada se konzumira sirov. Rizik od nadutosti može se smanjiti kuhanjem luka, jer primjena topline mijenja sastav vlakana i drugih elemenata odgovornih za stvaranje plinova.
Osim luka, postoji i razno drugo povrće koje može izazvati plinove. Neki od poznatih uključuju cvjetaču, prokulicu i brokulu. Ovo posebno povrće sadrži složene ugljikohidrate koje naš probavni sustav teško razgrađuje, što dovodi do fermentacije u crijevima i kasnijeg stvaranja plinova. Unatoč tome što je vrlo hranjivo i korisno za naše zdravlje, osobe koje su podložne nadutosti trebale bi biti umjerene pri konzumiranju ovog povrća i voditi računa o tome kako je kuhano.
Sprječavanje nadutosti nadilazi samo odabir prave hrane; naše prehrambene navike također imaju značajan utjecaj. Uključivanje redovitih obroka, odabir manjih porcija raspoređenih tijekom dana, prakticiranje svjesnog jedenja usporavanjem i suzdržavanje od razgovora tijekom jela doprinose smanjenju vjerojatnosti nadutosti. Brzo jedenje dovodi do povećanog unosa zraka, što rezultira većim volumenom plinova u probavnom sustavu.
Optimalna probava postiže se temeljitim žvakanjem, jer potiče učinkovito miješanje čestica hrane sa slinom. Dosljedno raspoređeni obroci igraju ključnu ulogu u održavanju stabilne razine šećera u krvi, sprječavanju prekomjerne konzumacije i smanjenju vjerojatnosti pojave nadutosti. Nadalje, suzdržavanje od gaziranih pića i suzdržavanje od žvakaćih guma može minimizirati unos zraka, čime se smanjuje pojava nadutosti.
Vrijedno je spomenuti da nadutost može ukazivati na temeljna zdravstvena stanja poput sindroma iritabilnog crijeva, intolerancije na laktozu ili celijakije. Ako promjena prehrane i prehrambenih navika ne ublaži simptome, preporučljivo je potražiti savjet zdravstvenog radnika ili nutricionista kako biste isključili ozbiljnije uzroke i odredili najprikladniji način liječenja.
Poboljšanje zdravlja probavnog sustava i smanjenje neugode nadutosti moguće je kroz pažljiv izbor prehrane i svjesnu svijest o hrani koju konzumiramo. Prelazak sa sirovog na kuhani luk, prakticiranje umjerenosti u konzumiranju povrća koje izaziva plinove i prihvaćanje rutine zdrave prehrane ključne su mjere za smanjenje rizika od nadutosti i poboljšanje općeg blagostanja.
Ključno je istaknuti jedinstvenost svakog pojedinca, jer ono što kod jedne osobe izaziva nadutost ne mora izazvati isti odgovor kod druge. Kako biste točno odredili specifične uzroke nadutosti, može biti korisno eksperimentirati s različitim vrstama hrane i voditi evidenciju simptoma. Ovakav pristup omogućuje prilagodbu prehrane individualnim potrebama. Održavanjem zdrave i uravnotežene prehrane, zajedno s dobrim prehrambenim navikama, mogu se postići značajna poboljšanja kako u našem probavnom sustavu tako iu općem blagostanju.