Paradajz – saveznik zdravlja ili skriveni rizik?

Paradajz je namirnica koju gotovo svi volimo. Njegov sočan ukus, crvena boja i svestranost čine ga nezaobilaznim sastojkom u mnogim jelima širom svijeta. Koristi se svjež u salatama, kuvan u sosovima, kao osnova za supe ili prerađen u kečap. Za mnoge on simbolizuje zdravlje, vitalnost i ljetnju svježinu.

Međutim, iza te prividne bezazlenosti krije se i druga strana priče. Iako bogat vitaminima, mineralima i antioksidansima, paradajz nije podjednako bezbjedan za sve ljude. Njegova kiselost, prisustvo određenih alkaloida i hemijskih spojeva mogu izazvati neprijatne simptome ili pogoršati već postojeće zdravstvene tegobe.

U nastavku teksta detaljno ćemo objasniti kada paradajz djeluje blagotvorno, a u kojim situacijama može postati okidač zdravstvenih problema.

Nutritivne vrijednosti paradajza

Prije nego što uđemo u potencijalne rizike, vrijedi naglasiti zašto je paradajz uopšte toliko cijenjen u ishrani.

• Vitamini: posebno vitamin C i vitamin A, koji jačaju imunitet i doprinose zdravlju kože i očiju.

• Minerali: kalijum i magnezijum regulišu krvni pritisak i rad srca.

• Antioksidansi: najpoznatiji je likopen, pigment koji paradajzu daje crvenu boju i snažno štiti ćelije od oštećenja.

• Niska kalorijska vrijednost: paradajz je lagana namirnica, pogodna za dijete i kontrolu tjelesne težine.

Ipak, iako je nutritivno vrijedan, postoje situacije u kojima paradajz može izazvati probleme.

Kada paradajz postaje izazov za organizam?

1. Problemi sa želucem i kiselinom

Paradajz je poznat po svojoj izraženoj kiselosti. Kod zdravih osoba obično ne stvara probleme, ali kod onih koji pate od:

• gastritisa,

• čira na želucu,

• ili gastroezofagealnog refluksa (GERB),

može izazvati žgaravicu, peckanje i bolove u stomaku. Čak i mala količina može biti dovoljna da pogorša tegobe. Zato se osobama sa osjetljivim digestivnim sistemom preporučuje da pažljivo prate reakcije svog tijela nakon konzumacije.

2. Uticaj na zglobove i reumatske bolesti

Paradajz sadrži alkaloid solanin, prirodnu supstancu koja kod osjetljivih osoba može izazvati nakupljanje kalcijuma u mekim tkivima. Rezultat su:

• bolovi u zglobovima,

• pojačane upale,

• pogoršanje simptoma kod artritisa ili reume.

Savjet: Osobe koje boluju od hroničnih reumatskih bolesti često primijete olakšanje kada izbace paradajz i druge biljke iz iste porodice (npr. papriku, patlidžan, krompir).

3. Rizik kod bubrežnih oboljenja

Bubrežni bolesnici spadaju u grupu koja bi trebala biti posebno oprezna. Razlog leži u prisustvu:

• oksalata, koji podstiču stvaranje bubrežnih kamenaca,

• i visokog nivoa kalijuma, koji može poremetiti ravnotežu elektrolita.

Kod osoba sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom, pretjeran unos paradajza može dovesti do ozbiljnih komplikacija, pa im se često savjetuje strogo ograničavanje ili potpuno izbjegavanje.

4. Alergijske reakcije na histamin

Paradajz prirodno sadrži histamin, supstancu koja kod osjetljivih osoba izaziva alergijske reakcije.

Mogući simptomi uključuju:

• svrab,

• osip,

• crvenilo kože,

• oticanje jezika i usana,

• pa čak i otežano disanje u težim slučajevima.

Napomena: Alergija može nastati ne samo na svježi paradajz, već i na sve njegove prerađene oblike – pire, sok, kečap ili sos.

5. Sindrom iritabilnog crijeva (IBS)

Osobe sa sindromom iritabilnog crijeva često loše reaguju na paradajz. Razlog je kombinacija vlakana i kiselosti, što može izazvati:

• nadutost,

• bolne grčeve,

• dijareju ili zatvor.

Nutricionisti savjetuju vođenje dnevnika ishrane kako bi pacijenti mogli da prate kada i u kojoj mjeri paradajz utiče na simptome.

6. Prekomjeran unos likopena

Likopen je zdrav, ali i on u velikim količinama može da izazove nuspojave. Kod rijetkih slučajeva prekomjernog unosa razvija se stanje poznato kao likopenodermija.

• Koža poprima narandžastu ili žućkastu nijansu.

• Stanje nije opasno, ali pokazuje da i u zdravim namirnicama treba imati umerenost.

7. Problemi sa bešikom

Kisela hrana, uključujući paradajz, može iritirati bešiku i urinarni trakt. Kod osoba koje već pate od:

• hroničnih infekcija,

• osjetljive bešike,

• ili čestog mokrenja,

simptomi se često pojačavaju nakon obroka bogatih paradajzom.

8. Autoimune bolesti i paradajz

Sve je više istraživanja koja ukazuju da alkaloidi iz porodice biljaka kojoj pripada i paradajz mogu doprinositi razvoju upalnih procesa kod osoba sa autoimunim bolestima.

Zbog toga je nastao koncept nightshade-free ishrane, koja podrazumijeva izbjegavanje paradajza, krompira, patlidžana i paprika. Mnogi oboljeli od autoimunih poremećaja prijavljuju smanjenje simptoma kada se striktno pridržavaju ovakvog režima ishrane.

9. Toksičnost listova paradajza

Važno je naglasiti da se listovi i zelene stabljike paradajza nikada ne smiju konzumirati. Oni sadrže toksične materije koje mogu izazvati:

• mučninu i povraćanje,

• vrtoglavicu,

• pa čak i neurološke probleme u težim slučajevima.

I minimalna količina može biti opasna, pa se preporučuje potpuno izbjegavanje.

Da li treba potpuno izbaciti paradajz?

Iako lista potencijalnih rizika zvuči zabrinjavajuće, važno je naglasiti da paradajz za većinu ljudi predstavlja zdravu i korisnu namirnicu. Ključ je u umjerenosti i individualnom pristupu.

• Ako imate osjetljiv želudac – konzumirajte ga u manjim količinama ili u kuvanom obliku.

• Ako patite od bubrežnih bolesti – obavezno se konsultujte sa ljekarom.

• Ako imate alergije – pratite reakcije tijela i po potrebi potpuno izbjegavajte.

Kako pronaći balans?

Evo nekoliko praktičnih savjeta:

1. Slušajte svoje tijelo – ako primijetite da se simptomi pogoršavaju, napravite pauzu sa paradajzom.

2. Konzumirajte ga u kombinaciji sa drugom hranom – npr. maslinovim uljem koje pomaže boljoj apsorpciji likopena.

3. Birajte zrele plodove – nezreli paradajz sadrži više problematičnih alkaloida.

4. Obratite pažnju na način pripreme – kuvani paradajz često je lakši za probavu od sirovog.