🕒 Zimsko računanje vremena – kada pomjeramo sat i kako to utiče na svakodnevni život?

Svake godine krajem oktobra dolazi trenutak kada se kazaljke na satu pomjeraju unazad i prelazimo na zimsko računanje vremena. Iako se radi o tehnički jednostavnom procesu, promjena izaziva brojne rasprave i svake godine otvara ista pitanja: da li sat ide unaprijed ili unazad, kada tačno dolazi do promjene i kako ona utiče na zdravlje i svakodnevicu.

U noći između subote i nedjelje, 25. i 26. oktobra, u tri sata poslije ponoći kazaljke na satu pomjeraju se jedan sat unazad. To znači da ćemo spavati sat duže, ali će dani biti kraći, a mrak padati ranije. Iako su temperature i dalje iznad prosjeka za ovo doba godine, priroda jasno pokazuje da je jesen već preuzela primat – jutra su hladnija, noći duže, a dnevna svjetlost sve kraća.

📅 Kada počinje zimsko računanje vremena?

Pravila su jasna: zimsko računanje vremena uvijek počinje posljednje nedjelje u oktobru, ali datum se mijenja svake godine.

Primjeri iz prethodnih godina:

• 2021. godine počelo je 31. oktobra,

• 2022. godine prelazak je bio 30. oktobra,

• 2023. godine pomjeranje je bilo 29. oktobra,

• ove godine dešava se 25. oktobra.

Ove varijacije često zbunjuju ljude, pa se svake godine pred promjenu ponavljaju ista pitanja: da li kazaljke idu unaprijed ili unazad i kada tačno treba izvršiti podešavanje.

Digitalni uređaji nam danas olakšavaju posao jer se telefoni, računari i pametni satovi automatski podešavaju, ali klasični zidni i ručni satovi i dalje zahtijevaju ručno pomjeranje kazaljki.

🔎 Zašto se uopšte pomjera sat?

Prvobitna ideja pomjeranja sata nastala je kako bi se uštedjela energija. Pomjeranjem kazaljki unazad, jutra postaju svjetlija, a večeri kraće, pa je u prošlosti bilo manje potrebe za korištenjem umjetne rasvjete.

Međutim, savremena istraživanja pokazuju da je ušteda energije danas minimalna, dok je uticaj na ljudsko zdravlje i bioritam znatno veći.

Uticaj na zdravlje

Mnoge studije ukazuju da promjena sata može izazvati:

• umor i iscrpljenost,

• nesanicu i poremećaje sna,

• povećanu razdražljivost i nervozu,

• pad koncentracije u prvim danima nakon prelaska.

Neka istraživanja čak povezuju naglu promjenu vremena s povećanim rizikom od saobraćajnih nesreća i povreda na radu, upravo zbog smanjene pažnje i poremećenog ritma spavanja.

🌞 Uticaj na svakodnevni život

Promjena sata ne utiče jednako na sve ljude. Dok nekima dodatni sat sna prija, drugima predstavlja problem i izaziva dezorijentaciju.

1. Radnici u ranim smjenama

Osobe koje rade jutarnje smjene često imaju koristi od prelaska, jer ustaju dok je napolju svjetlije. Lakše se razbuđuju i osjećaju prirodniji ritam.

2. Večernje i popodnevne smjene

Oni koji rade popodne ili navečer osjećaju suprotan efekat – čini im se da dan prekratko traje jer mrak pada ranije.

3. Djeca i učenici

Djeci je posebno teško da se prilagode. Njihov biološki sat ne poznaje vještačke promjene, pa često dolazi do problema sa spavanjem, buđenjem i koncentracijom.

4. Porodice s malom djecom

Roditelji beba i male djece ističu da promjena sata može poremetiti ritam hranjenja i spavanja, pa cijela porodica prolazi kroz period adaptacije.

5. Poljoprivrednici

Za poljoprivrednike, promjena sata ne znači mnogo – njihovo vrijeme i dalje diktira prirodni ritam sunca. Krave se ne muzu prema satu, a kokoške nose jaja po svom unutrašnjem bioritmu.

🌍 Međunarodna praksa – šta rade druge zemlje?

Pomjeranje sata nije univerzalna praksa. Dok neke zemlje nastavljaju da ga koriste, druge su ga potpuno ukinule.

• Evropska unija još od 2019. godine raspravlja o ukidanju pomjeranja sata. Evropski parlament je donio preporuku da svaka država članica odluči da li će trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.

• SAD i Kanada i dalje pomjeraju sat dva puta godišnje, iako i tamo postoje inicijative da se praksa ukine.

• Rusija je još 2014. godine odlučila da trajno pređe na zimsko vrijeme.

• Japan i Kina nikada nisu ni uvodili ovakav sistem.

Balkan trenutno slijedi praksu Evropske unije, pa se sat i dalje pomjera dva puta godišnje.

❓ Najčešće nedoumice o pomjeranju sata

Iako je tehnički jednostavna, ova promjena svake godine izaziva konfuziju. Ljudi često zaboravljaju u kojem smjeru pomjeriti sat.

Kako to zapamtiti?

Postoji jednostavna mnemotehnika:

• Proljeće → sat ide naprijed jer priroda napreduje.

• Jesen → sat ide unazad jer se vraćamo u kuće i kraće su nam dane.

📱 Digitalna tehnologija olakšava promjene

Srećom, danas većina elektronskih uređaja automatski podešava tačno vrijeme:

• pametni telefoni,

• računari,

• tableti,

• pametni satovi.

Međutim, klasične zidne satove, budilnike i ručne satove i dalje je potrebno ručno prilagoditi.

🧘 Savjeti za lakšu prilagodbu organizma

Promjena sata utiče na naš unutrašnji bioritam, pa je važno pomoći tijelu da se što prije navikne na novi raspored. Stručnjaci preporučuju:

1. Pripremite se nekoliko dana ranije

• Počnite ranije odlaziti na spavanje.

• Postepeno pomjerajte rutinu za 10–15 minuta.

2. Provodite više vremena na dnevnom svjetlu

Sunčeva svjetlost pomaže tijelu da prirodnije prihvati novi ritam.

3. Ograničite unos kofeina i alkohola

Ove supstance mogu dodatno poremetiti kvalitet sna.

4. Redovno vježbajte

Blaga fizička aktivnost, poput šetnje ili joge, pomaže tijelu da se lakše uskladi s novim rasporedom.

5. Održavajte dosljednu rutinu spavanja

Budite dosljedni vremenu odlaska u krevet i buđenja, čak i tokom vikenda.