Tajanstvena sudbina Silvane Armenulić: Žena koja je promijenila ime, sakrila porijeklo i šokirala Vangu svojim dolaskom

Uvod u život legende narodne muzike

Život Silvane Armenulić, rođene kao Zilha Bajraktarević, oduvijek je bio obavijen velom tajni, tuge i neslućene sudbine. Iako je postala simbol narodne muzike u bivšoj Jugoslaviji, njena biografija krije brojne detalje koji bi mogli biti scenario za filmsku dramu – od djetinjstva u siromaštvu, do tragičnog kraja i proročanstva koje je ostavilo bez daha čak i slavnu Vangu.

Skromni početci i teško djetinjstvo

Silvana je rođena 18. maja 1939. godine u Doboju, u tradicionalnoj muslimanskoj porodici Bajraktarević. Bila je jedno od trinaestoro djece, ali je sudbina bila surova prema njenoj porodici – nekoliko braće i sestara umrlo je još u ranom djetinjstvu, a to je ostavilo dubok trag na njenim roditeljima.

Otac Mehmed, poznat po svom zanatu kao poslastičar, nije mogao da se oporavi od gubitka sina Hajrudina. Od bola se povukao u sebe i počeo da utjehu traži u alkoholu, što je dodatno unijelo nemir u njihovu kuću. Porodica je živjela skromno, gotovo na ivici siromaštva, ali se u maloj Zilhi već tada prepoznavao talent i unutrašnja snaga.

Prvi muzički koraci – glas koji osvaja

Još kao djevojčica, Zilha je voljela muziku. Sa samo deset godina, počela je da pjeva na svadbama i lokalnim proslavama u Doboju. Njena pojava je bila skromna, ali glas snažan i emotivan – glas koji dira dušu.

Publika ju je brzo zavoljela jer je svaku pjesmu osjećala kao svoju priču.
Sa šesnaest godina, odlučila je da potraži bolju budućnost i preselila se kod tetke u Sarajevo, gdje je počela ozbiljnije da se bavi muzikom.

Zašto je promijenila ime i sakrila svoje porijeklo

U to vrijeme, pjevanje po kafanama i restoranima nije bilo društveno prihvaćeno, naročito za djevojku iz muslimanske porodice. Da bi zaštitila čast svojih roditelja, odlučila je da promijeni ime. Tako je Zilha postala Silvana – po tada poznatoj italijanskoj glumici Silvani Mangano, zvijezdi filma Gorki pirinač.

“Kada sam počela da pjevam, nisam htjela da brukam porodicu. Bila sam mlada i plašila se osude. Ime Silvana mi je donijelo sreću i novu sudbinu.”

Promjenom imena, rodila se zvijezda koja će ubrzo osvojiti cijelu Jugoslaviju.

Uspon ka slavi – početak jedne muzičke epohe

Silvana je vrlo brzo postala miljenica publike. Njena interpretacija sevdalinki bila je prožeta emocijom i tugom koju je nosila iz djetinjstva.
Sredinom pedesetih godina započela je svoju profesionalnu karijeru, a već tokom šezdesetih i sedamdesetih godina postala je jedno od najvećih imena narodne muzike.

Njeni nastupi bili su više od pjevanja – bili su iskustvo, priča o ženi koja je kroz svaku pjesmu proživljavala vlastitu bol.
Najveći uspjeh doživjela je sa pjesmom “Šta će mi život bez tebe dragi”, koju je napisao Toma Zdravković. Pjesma je postala evergreen narodne muzike i i danas se smatra jednom od najemotivnijih balada ikada snimljenih.

Ljubav i brak sa sportistom

Godine 1961., Silvana se udala za poznatog tenisera Radmila Armenulića. Naizgled su bili par iz snova – ona, uspješna pjevačica, i on, sportska zvijezda.
Međutim, iza glamura skrivala se burna i teška veza.

Brak je bio obilježen svađama, ljubomorom i preljubama. Iako su se razišli, nikada se nisu zvanično razveli.
U tom braku dobili su ćerku Gordanu, koja je kasnije postala kompozitorka i muzičarka, nastavljajući porodični talenat.

Tamna strana slave – strah i slutnje

Uprkos velikom uspjehu, Silvana je u duši bila nemirna. U mnogim intervjuima govorila je o strahu od budućnosti, o osjećaju da je sreća koju živi previše krhka.

“Veliki sam pesimista. Bojim se života, bojim se sutra. Ponekad mi se čini da ga neće ni biti.”

Njene riječi, izgovorene nekoliko godina prije smrti, danas djeluju proročanski.

Sudbonosni susret sa proročicom Vangom

Ljeta 1976. godine, Silvana je otputovala u Bugarsku, gdje je imala zakazano gostovanje zajedno sa svojom sestrom Mirjanom, koja je takođe bila pjevačica.
Tokom boravka u Sofiji, Silvana je izrazila žarku želju da posjeti slavnu proročicu Vangu, o kojoj je mnogo slušala.

Organizatori turneje su uz dosta truda uspjeli da joj obezbijede susret, iako je do Vange bilo gotovo nemoguće doći. Ispred kuće proročice uvijek su bili redovi ljudi, a policija je održavala red.

Kada je konačno ušla u kuću i stala pred Vangu, desilo se nešto potpuno neočekivano.

Vanga, poznata po tome što odmah započinje razgovor, nije htjela da je pogleda. Dugo je ćutala, a zatim promrmljala:

“Ništa, ništa ne treba da plaćaš. Neću da govorim s tobom. Ne sada. Dođi za tri mjeseca… Čekaj! Nećeš moći da dođeš. Idi, ako možeš – dođi.”

Silvana je bila zbunjena i potresena. Nije znala da su to posljednje riječi koje će neko proročanstvo izreći o njenoj sudbini.

Tragičan kraj jedne legende

Samo tri mjeseca nakon susreta s Vangom, 10. oktobra 1976. godine, Silvana je poginula u teškoj saobraćajnoj nesreći kod sela Kolari, između Smedereva i Beograda.

Sa njom su u automobilu bili njena trudna sestra Mirsada Bajraktarević i violinista Miodrag Jašarević.
Njihov automobil se sudario sa kamionom, a udarac je bio toliko snažan da niko nije preživio.

Jugoslavija je te jeseni zaplakala za Silvanom. Njena smrt je šokirala region, a mnogi su vjerovali da je Vangino proročanstvo bilo upozorenje koje nije mogla izbjeći.

Naslijeđe koje traje decenijama

Silvana Armenulić, iako je živjela samo 37 godina, ostavila je neizbrisiv trag u muzici. Njene pjesme i danas žive, prenoseći emociju koju rijetko koji izvođač može ponoviti.
Brojne generacije je pamte kao ženu snažnog glasa, ali i krhkog srca.

Nakon njene smrti, snimljeni su dokumentarni filmovi, emisije i knjige o njenom životu.
Njena kćerka Gordana Armenulić posvetila se očuvanju uspomene na majku, govoreći da je Silvana bila žena ispred svog vremena, koja se usudila da bude svoja, čak i kada to nije bilo lako.