Budućnost Republike Srpske i Dejtonski sporazum: Analiza trenutne situacije
Pritisci na Republiku Srpsku i narušavanje Dejtonskog sporazuma
Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci i nekada blizak saradnik Milorada Dodika, nedavno je izazvao burne reakcije svojim izjavama o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Govoreći za RTRS, Ćeranić je naglasio da je Dejtonski mirovni sporazum značajno izmijenjen u odnosu na svoje izvorne odredbe, što, prema njegovom mišljenju, predstavlja jedan od ključnih izazova s kojima se Republika Srpska danas suočava.
On je istakao da su proteklih trideset godina bile obilježene stalnim pritiscima na institucije i rukovodstvo Republike Srpske. Prema njegovim riječima, međunarodni faktori su intenzivno radili na tome da oslabe autonomiju ovog entiteta, koristeći različite političke i pravne metode. Ćeranić smatra da su te aktivnosti dovele do postepenog udaljavanja od originalnog Dejtonskog sporazuma, čime je značajno promijenjena politička ravnoteža u BiH.
Povratak izvornim principima Dejtona
U svojim izjavama, Ćeranić je naglasio da je neophodno vratiti se osnovnim postavkama Dejtonskog sporazuma, odnosno obnoviti njegove prvobitne principe kako bi se očuvala ravnoteža između entiteta. Smatra da su zvaničnici Republike Srpske često nepravedno prikazivani kao destabilizujući faktor, dok je, prema njegovom mišljenju, stvarnost potpuno drugačija. On tvrdi da su lideri RS-a suočeni sa sistematskim međunarodnim pritiscima koji utiču na političke procese u BiH.
Takođe, istakao je da je pitanje stabilnosti Balkana usko povezano s globalnim geopolitičkim kretanjima. U tom kontekstu, osvrnuo se na ključne svjetske lidere, poput ruskog predsjednika Vladimira Putina i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, smatrajući da oni igraju važnu ulogu u oblikovanju međunarodne bezbjednosne situacije.
Bosna i Hercegovina u fokusu svjetskih sila?
Ćeranić smatra da će, prije ili kasnije, sudbina Bosne i Hercegovine postati tema razgovora među vodećim svjetskim političarima. On predviđa da će u budućnosti biti donesene odluke koje će uticati na političko i bezbjednosno stanje u zemlji.
Pored toga, ukazao je na faktore koji bi mogli oblikovati položaj Republike Srpske u narednim godinama:
-
Međunarodni odnosi – Stav velikih sila prema BiH može se mijenjati u zavisnosti od globalnih političkih prilika.
-
Unutrašnja politička stabilnost – Očuvanje političkog jedinstva unutar Republike Srpske ključno je za njenu poziciju u okviru BiH.
-
Ekonomski faktori – Bez stabilne ekonomije, teško je očekivati dugoročnu stabilnost i jačanje političke autonomije.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada se sve češće postavlja pitanje budućnosti Republike Srpske i njenog statusa u okviru BiH. Dok jedni smatraju da su promjene Dejtonskog sporazuma dovele do slabljenja prava ovog entiteta, drugi vjeruju da insistiranje na vraćanju na izvorne postavke može dodatno pogoršati političke odnose u zemlji.
Izazovi i neizvjesnost političke budućnosti
Bez obzira na različite stavove, jedno je sigurno – politička situacija u BiH ostaje složena i nepredvidiva. Ćeranićeve tvrdnje o pritiscima na Republiku Srpsku i izmjenama Dejtonskog sporazuma otvaraju važno pitanje: da li je realno očekivati povratak na prvobitne odredbe, s obzirom na to da je politički kontekst danas bitno drugačiji nego 1995. godine?
Međunarodna zajednica i dalje ima značajan uticaj na političke procese u BiH, dok unutrašnje nesuglasice dodatno otežavaju pronalaženje trajnog rješenja. Osim toga, Republika Srpska se suočava s brojnim unutrašnjim problemima, uključujući ekonomske izazove i demografski pad, koji mogu imati dugoročne posljedice na njenu budućnost.
Ćeranić vjeruje da će se pitanje Republike Srpske u budućnosti naći na dnevnom redu svjetskih sila, ali ostaje nejasno u kojoj mjeri će globalne sile biti spremne da se posvete Balkanu, imajući u vidu druge krizne regione poput Bliskog istoka i Ukrajine.
