Hipnički trzaji: Zašto se trzamo prilikom uspavljivanja i kako to utiče na naš san?

Spavanje je univerzalna potreba, ali i dalje ostaje jedno od najvećih misterija moderne medicine. Iako znamo mnogo o fazama sna, moždanim talasima i hormonima koji upravljaju našim bioritmom, određeni fenomeni koji se dešavaju prilikom ulaska u san i dalje nas zbunjuju. Jedan od takvih je hipnički trzaj – iznenadno trzanje tijela u trenutku kada tonemo u san.

U ovom članku, istražujemo šta su hipnički trzaji, zašto se dešavaju, koji su mogući uzroci, te kako ih eventualno možemo smanjiti ili kontrolisati.

Iznenadan trzaj koji nas “prodrma” dok tonemo u san – poznat svima

Sigurno vam se makar jednom dogodilo da legnete da spavate, počnete tonuti u san i onda iznenada – kao da vam je neko povukao ruku ili nogu – trznete cijelim tijelom. Možda ste čak i osjetili kao da padate. Ovaj fenomen je poznat kao hipnički trzaj (ili hipnotički trzaj), i iako zvuči dramatično, on je zapravo sasvim prirodan i nije znak bolesti.

Hipnički trzaji spadaju u grupu tzv. mioklonusa – kratkotrajnih, nevoljnih kontrakcija mišića koje se javljaju bez naše volje. Iako djeluju naglo i mogu nas uplašiti, oni su fiziološki normalna pojava koja se dešava u prijelaznoj fazi između budnog stanja i sna.

Kako izgleda hipnički trzaj i zašto djeluje uznemirujuće?

Tokom prvih nekoliko minuta spavanja, naše tijelo polako prelazi u stanje odmora: mišići se opuštaju, usporava disanje, srčani ritam se smanjuje, a mozak usporava aktivnost. Međutim, u toj početnoj fazi, kod nekih ljudi dolazi do iznenadnog trzaja – obično u ruci, nozi ili cijelom trupu.

U mnogim slučajevima, ovaj trzaj je praćen subjektivnim osjećajem “padanja”, što može dodatno pojačati uznemirenost i prekinuti proces uspavljivanja. Neki ljudi opisuju i dodatne senzacije, poput:

• Bljeskova svjetlosti pred očima

• Vrtoglavice

• Osjećaja nestabilnosti

• Kratkotrajnog osjećaja panike

Ove pojave nisu štetne po zdravlje, ali kod osoba koje imaju problema sa spavanjem, mogu izazvati dodatnu frustraciju.

Koji su mogući uzroci hipničkog trzanja?

Iako nauka još uvijek nema konačan odgovor, tokom godina razvijeno je nekoliko teorija koje objašnjavaju uzroke ove pojave. Evo najpoznatijih:

1. Prebrz ulazak u san – mozak u panici

Jedna od najprihvaćenijih teorija tvrdi da kada osoba zaspi prebrzo, mozak može pogrešno protumačiti opuštanje mišića kao znak pada. Reagujući na to, šalje naredbu tijelu da se “brani” – što rezultira refleksnim trzajem. Ova reakcija podsjeća na obrambeni mehanizam, koji je sličan onome kada se trgnemo kad izgubimo ravnotežu dok stojimo.

2. Evolucijska teorija – zaštita od pada sa grane

Prema jednoj zanimljivoj hipotezi, hipnički trzaji su naslijeđeni refleksi iz doba kada su ljudi spavali na drveću ili na nesigurnim mjestima. U takvom okruženju, trzaj koji bi nas probudio mogao je spriječiti fatalan pad. Iako danas spavamo u krevetima, mozak još uvijek ponekad aktivira ovaj mehanizam kao mjeru opreza.

Faktori koji mogu povećati vjerovatnoću hipničkih trzaja

Nisu svi ljudi podložni ovoj pojavi u jednakoj mjeri. Postoji niz vanjskih i unutrašnjih faktora koji mogu povećati učestalost i intenzitet hipničkih trzaja. Evo najčešćih:

1. Nedostatak sna i ekstremni umor

Kada tijelo trpi dugotrajan umor, ono pokušava “preskočiti” faze i što prije ući u stanje dubokog sna. Taj ubrzani proces može izazvati konfuziju u mozgu, što dovodi do trzajnih reakcija.

2. Kofein, nikotin i stimulansi

Konzumacija supstanci koje stimulišu centralni nervni sistem poput kofeina, nikotina ili određenih lijekova (npr. Ritalin, Adderall) remeti prirodni ritam uspavljivanja. Rezultat je pojačana napetost u tijelu, što povećava vjerovatnoću nevoljnih pokreta.

3. Stres i anksioznost

Osobe koje su pod stalnim pritiskom ili pate od anksioznih poremećaja često imaju problema sa opuštanjem pred san. Kada um ne može da se “isključi”, signalizacija između mozga i tijela postaje nesinhronizovana, što se može manifestovati kao naglo trzanje.

4. Intenzivna fizička aktivnost pred spavanje

Trening ili fizički napor u večernjim satima mogu dovesti do toga da mišići ostanu napeti. Kada dođe do njihovog naglog opuštanja, mozak to može protumačiti kao pad, što opet izaziva hipnički trzaj.

Kako smanjiti učestalost hipničkih trzaja?

Iako su hipnički trzaji bezopasni, mogu biti neprijatni i remetiti proces uspavljivanja. Dobra vijest je da postoje strategije kojima se može uticati na njihovu učestalost:

1. Održavajte redovan raspored spavanja

Pokušajte da svakog dana idete na spavanje u isto vrijeme i budite se u isto vrijeme – čak i vikendom. Tako će vaš organizam uspostaviti stabilan ritam i lakše će se opustiti bez naglih reakcija.

2. Izbjegavajte kofein i nikotin barem 4–6 sati prije spavanja

Kafa, energetski napici, cigarete i određeni lijekovi direktno remete prijelaz iz budnog stanja u san. Ako ih izbacite iz večernje rutine, veća je šansa da će vaš san biti mirniji i bez trzaja.

3. Uvedite rutinu opuštanja prije spavanja

Lagano istezanje, topla kupka, meditacija ili slušanje umirujuće muzike mogu pomoći da se tijelo i um sinkronizuju i spuste nivo kortizola (hormona stresa).

4. Smanjite korištenje ekrana pred spavanje

Plava svjetlost sa telefona, računara i televizora utiče na proizvodnju melatonina – hormona koji reguliše san. Izbjegavajte ekrane barem sat vremena prije odlaska na spavanje.

5. Obratite pažnju na položaj tijela

Neki ljudi prijavljuju da hipnički trzaji češće nastaju kada spavaju na leđima. Eksperimentišite s položajem spavanja kako biste otkrili koji vam najviše odgovara.

Kada potražiti pomoć ljekara?

U ogromnoj većini slučajeva, hipnički trzaji su bezopasni i ne zahtijevaju medicinsku intervenciju. Međutim, ako primijetite sljedeće simptome, preporučuje se posjeta ljekaru:

• Trzaji su praćeni drugim ozbiljnim neurološkim simptomima (gubitak kontrole nad mišićima, trnjenje, slabost)

• Pojavljuju se često i ometaju kvalitet sna

• Imate i druge poremećaje spavanja, poput apneje ili hronične nesanice