Postoji li nešto nakon smrti? Naučnik tvrdi da ima dokaze

Tajna koja i dalje zbunjuje čovječanstvo

Već hiljadama godina ljudi se suočavaju s istim pitanjem: Šta se događa kad umremo? Bez obzira na to koliko je medicina uznapredovala ili koliko je nauka danas precizna, odgovor na pitanje o životu poslije smrti i dalje ostaje obavijen velom misterije. Brojni filozofi, teolozi i naučnici pokušali su dati svoje objašnjenje, ali i dalje nema konačnog odgovora koji bi zadovoljio sve aspekte tog vječnog pitanja.

Jedan od rijetkih koji se usudio da ovu temu istraži iz perspektive nauke jeste dr. Jeffrey Long, specijalista za radiološku onkologiju, koji već više od 25 godina posvećeno proučava iskustva ljudi koji su bili klinički mrtvi i vratili se u život.

Kako je sve počelo: slučajna otkrića i neočekivani interes

Dok je bio na specijalizaciji, dr. Long nije imao pristup internetu ni digitalnim bazama podataka. Sve informacije koje je mogao pronaći, nalazile su se u starim medicinskim časopisima i knjigama u bibliotekama. Upravo tada, sasvim slučajno, naišao je na članak koji je detaljno opisivao iskustva bliske smrti — fenomen u kojem ljudi koji su bili klinički mrtvi svjedoče o neobičnim i živopisnim doživljajima s „druge strane“.

Taj trenutak bio je presudan za njegovu buduću karijeru. Umjesto da ga odbaci kao fantaziju, odlučio je da ovaj fenomen istraži iz naučne perspektive. Tada je počelo njegovo putovanje koje će trajati decenijama.

Šta su iskustva bliske smrti (NDE)?

Dr. Long definira iskustva bliske smrti kao stanja u kojima osoba nema moždanu aktivnost, nema otkucaja srca, ali ipak doživljava živopisne senzacije:

• Osoba vidi, osjeća i komunicira.

• Doživljava emocije i ima osjećaj svijesti i prisutnosti.

• Često opisuje „odvajanje od tijela“, svjetlosne entitete i susrete sa preminulim voljenima.

Ova iskustva su, kako kaže, previše dosljedna i slična među različitim ljudima da bi bila puka halucinacija.

Utemeljenje Zaklade za istraživanje bliskih smrti

Kako bi sistematski pristupio ovom fenomenu, dr. Long je osnovao Near Death Experience Research Foundation (NDERF). Kroz ovu organizaciju počeo je prikupljati lična svjedočanstva ljudi iz cijelog svijeta koji su doživjeli NDE. Njegova ideja nije bila da potvrdi vjerovanja ili religijske stavove, već da:

1. Analizira podatke iz naučne perspektive.

2. Identifikuje obrasce i sličnosti među iskustvima.

3. Istraži postoji li neka vrsta svijesti koja nadilazi fizičko tijelo.

Uprkos početnoj sumnjičavosti, brojni podaci koje je prikupio naveli su ga da prihvati postojanje života nakon smrti kao naučnu mogućnost.

Koji su najčešći elementi iskustava bliskih smrti?

Nakon analize više hiljada slučajeva, dr. Long je identificirao nekoliko ključnih karakteristika koje se učestalo ponavljaju:

1. Odvajanje svijesti od tijela

Oko 45% ljudi koji su prošli kroz NDE prijavljuju da su „napustili“ svoje tijelo. Opisuju kako su:

• Lebdjeli iznad svog fizičkog oblika.

• Vidjeli ljekare kako ih oživljavaju.

• Čuli razgovore koji su se odvijali dok su tehnički bili mrtvi.

Jedan upečatljiv slučaj uključuje ženu koja je opisala kako je doktor ispustio instrument tokom oživljavanja — što je kasnije sam doktor potvrdio.

2. Putovanje kroz tunel

Veliki broj ljudi navodi da su se kretali kroz tamni tunel prema svjetlu. Na kraju tog tunela često ih dočekuju:

• Preminuli članovi porodice.

• Ljubimci koji su umrli.

• Bića svjetlosti koja isijavaju ljubav i spokoj.

3. Osjećaj potpune ljubavi i mira

Bez obzira na vjersku pripadnost, skoro svi ispitanici tvrde da su osjetili neizmjernu sreću, sigurnost i mir. Tvrde da su imali osjećaj da su stigli „kući“, u prostor pun ljubavi i razumijevanja.

Dječija iskustva – dodatni dokaz?

Posebno intrigantno poglavlje u dr. Longovom istraživanju odnosi se na djecu mlađu od pet godina. Njihova svjedočanstva često su identična onima odraslih, što je veoma važno jer:

• Djeca tog uzrasta nemaju koncept smrti ni religijskih uvjerenja.

• Nisu bila izložena filmovima, knjigama ni pričama o svjetlosti, tunelima i posmrtnom životu.

• Uprkos tome, opisuju iste senzacije i vizije kao i odrasli ispitanici.

Ova zapažanja predstavljaju, kako tvrdi Long, jedan od najjačih pokazatelja da se ne radi o sugestiji ili kulturnom uticaju.

Neki slučajevi koji ostavljaju bez daha

Jedna žena je tokom jahanja pala s konja i izgubila svijest. U trenutku kad je njeno tijelo ležalo nepomično, tvrdi da je „odvela konja nazad do štale“. Kasnije je ispričala detalje o dešavanjima u štali — iako je njeno tijelo bilo na stazi. Ljudi koji su bili u štali potvrdili su njenu priču.

Ovakvi slučajevi teško se mogu objasniti klasičnim fizičkim modelima funkcionisanja mozga.

Strah od smrti i iskustva pred-smrtnog straha

Osim klasičnih iskustava bliskih smrti, dr. Long analizira i fenomen intenzivnog straha od smrti u trenucima neposredne životne opasnosti, kao što su:

• Saobraćajne nesreće izbjegnute za djelić sekunde.

• Padovi sa visine u kojima osoba čudesno preživi.

• Nesreće koje se dogode, ali osoba ostane bez fizičkih povreda.

Iako u tim slučajevima ljudi ne vide svjetlo ili tunel, mnogi opisuju fenomen „brzog pregleda života“ — sjećanja iz djetinjstva, važni trenuci i neobične emocije preplavljuju ih u nekoliko sekundi.

Znanstveni izazovi i ograničenja

Uprkos stotinama detaljnih izvještaja i svjedočenja, naučna zajednica i dalje s rezervom prihvata ove tvrdnje. Međutim, dr. Long ističe:

„Ne postoji nijedna medicinska ili neurološka teorija koja može u potpunosti objasniti ovakva iskustva.“

Njegova misija nije da promoviše religiju, već da istraži dimenzije svijesti koje još nisu objašnjene savremenom naukom.