Predviđanja atmosferskih uvjeta u određenoj regiji poznata su kao vremenska prognoza. Ove prognoze mogu se kategorizirati kao kratkoročne, s fokusom na trenutni dan, ili dugoročne, koje obuhvaćaju nekoliko mjeseci. Meteorološke postaje diljem svijeta prikupljaju podatke o atmosferskim uvjetima u redovitim intervalima od tri sata. Te se sinoptičke vrijednosti zatim prenose u 13 primarnih meteoroloških centara Svjetske meteorološke organizacije, gdje se pohranjuju u računalne sustave. Meteorolozi koriste te podatke za izradu vremenske prognoze. Prvu vremensku prognozu objavile su 1848. godine britanske novine Daily News, što je označilo početni korak prema razvoju naprednijih metoda za mjerenje atmosferskih uvjeta. Trenutno postoji veliki broj meteoroloških stanica opremljenih raznim instrumentima kao što su termometri, higrometri, anemometri, mjerne vage i živini barometri. Osim toga, podaci se prikupljaju ne samo s ovih postaja, već i korištenjem meteoroloških balona, zrakoplova, satelita i radarske tehnologije.
U sferi prognoze vremena treba voditi računa i o prirodnim pokazateljima. Na primjer, čvrsto zatvorene ljuske na čunjevima sugeriraju nadolazeću kišu. Mlohava morska trava ukazuje na vlažan zrak, dok stisnuta i kovrčava vuna označava prisutnost suhog zraka. Sada se zadubimo u prognozu za nadolazeće razdoblje. Očekujemo uglavnom suhe i okrepljujuće dane, iako će temperature biti malo više od uobičajenih. Kako budemo ulazili u drugu polovicu tjedna, jačat će južni vjetrovi koji će donijeti vrlo tople uvjete. Od petka će oborine biti učestalije što je posljedica glavne ciklone u zapadnoj Europi i sekundarne ciklone na sjevernom Jadranu. Unatoč oborinama, vrijeme će ostati relativno blago, a snijeg će padati samo u višim predjelima. Gledajući unaprijed, nema naznaka značajnijeg zahlađenja do kraja mjeseca i prvih dana ožujka.
Prema vremenskoj prognozi Marka Čubrila za Srbiju, u idućem tjednu predviđa se dolazak manje količine svježeg i umjereno vlažnog zraka s istočnih rubova anticiklone sa središtem nad jugozapadnom Europom. U ponedjeljak navečer slaba hladna fronta zahvatit će sjeverozapadne krajeve uz mjestimičnu naoblaku. Iznad nadmorske visine od 800 metara postoji mogućnost mjestimične slabe oborine, poput kiše i snijega. Vjetar će prijeći na slab do umjeren sjeverozapadni. Najviše temperature bit će slične današnjima, uglavnom između +6 i +14 Celzijevih stupnjeva.
U utorak i srijedu će u središnjim i povremeno jugoistočnim krajevima porast naoblake, uz mjestimičnu slabu kišu i snijeg iznad 800 m nadmorske visine. Nasuprot tome, druga područja mogu očekivati mješavinu oblaka i vedrog neba, uz prevladavanje uglavnom suhih uvjeta. Osjetit će se slab povjetarac sa sjeverozapada, a dnevne temperature kretat će se od +4 do +13 Celzijevih stupnjeva. U nekim planinskim i sunčanim područjima može biti mraza. Kako budemo ulazili u srijedu, temperature će ponovno porasti jer će primat preuzeti južni krajevi. Prognoza ukazuje na razvoj snažne središnje ciklone koja će zahvatiti veći dio zapadne Europe. Zbog toga se nad sjevernim Jadranom krajem tjedna očekuje sekundarna ciklogeneza. Od petka do oko 27. veljače bit će relativno toplo, no povremeno će puhati jako jugo, osobito na Jadranu. Očekuju se česte oborine, uz mogućnost grmljavine uz obalu.
Predviđa se da će u dinarskom sustavu, koji obuhvaća obalna područja duž jadranske obale, pasti najviše oborina. Ovaj skok oborina može se pripisati snažnom orografskom učinku. Što se tiče temperatura, bit će osjetno hladnije u odnosu na sadašnje uvjete. U nizinama će se temperature kretati od +4 do +12 stupnjeva. Snijeg se očekuje u visokom gorju, ali samo na nadmorskoj visini većoj od 900 m. Početak ožujka do sada se pokazao prilično nepredvidivim, s čestim naletima kiše i snijega u planinama. No, trenutno nema naznaka značajnijeg zahlađenja sa snježnim oborinama u nizinama. Tjedan je, kaže Čubrilo, započeo pretežno suhim i toplim vremenom, sve do oko 23. u mjesecu kada je postalo nestabilnije, što je rezultiralo češćim oborinama, ali uz relativno blage temperature.
