Uvod – nestabilna zima puna preokreta
Ove zime vrijeme ima nagle promjene koje su iznenadile mnoge. Nakon što je tokom prvih sedmica godine zabilježen izuzetno hladan period s niskim temperaturama, meteorolozi sada govore o nečemu što izgleda kao “dvostruki udar zime” — prvo kratko otopljenje, pa zatim još žešći hladni talas. Prema prognozama stručnjaka, u narednim danima očekuje se prvo znatno povećanje temperature, da bi se zatim situacija dramatično okrenula i stigao pravi hladni udar s istoka Evrope.
Otopljenje do dvocifrenih vrijednosti
Kratko, ali primjetno zagrijavanje
Meteorolozi predviđaju da će u periodu od nekoliko dana temperature porasti i dostići oko +10 stepeni, što je neobično visoko za središte zime u ovom dijelu godine. Ovo otopljenje bi trebalo da traje otprilike sedmicu do deset dana, i biće vidljivo prvenstveno tokom dnevnih sati kada će snijeg koji je ranije pao početi da se topi.
Ovo razdoblje toplijeg vremena mnogi doživljavaju kao „predah“ od zime — dani su manje hladni, a osjećaj zime slabije se osjeti kada sunce obasja površinu tla. Međutim, meteorolozi upozoravaju da je to samo prolazno poboljšanje u ciklusu vremena ove zime.
Nova faza hladnoće — pravi januar
Siberijski anticiklon stiže iz pravca Rusije
Nakon perioda otopljenja, meteorolozi najavljuju novi prodor hladnog vazduha iz pravca istoka Evrope, koji će donijeti znatno niže temperature, snijeg i jak mraz. Ovaj hladni vazduh naziva se sibirski anticiklon — naročito suha masa hladnog zraka koja dolazi direktno sa sjevera i istoka, a karakteristična je po brzom i intenzivnom zahlađenju.
Pod uticajem tog anticiklona, dnevne temperature spustiće se ispod nule, a noćne mogu dostići i dvocifrene minuse, posebno u unutrašnjosti regiona. Ovo znači da će dani postati hladniji nego što smo navikli u ranijim zimama, uz pojava jakog mraza i mogućnost da se vode na otvorenom zaledе, pa čak i velike rijeke poput Dunava mogu formirati debeli sloj leda tokom najhladnijih noći u ovom periodu zime.
Kako će se vrijeme mijenjati dan po dan
Meteorološke analize pokazuju najprije relativno toplo razdoblje, a onda nagli pad temperature. Tokom otopljenja, snijeg se topi, ali to ne znači da je zima završena — naprotiv, to je samo “predah” prije značajno hladnijeg udara.
Nakon otopljenja:
-
temperature padaju ispod nule
-
intenzivira se vjetar, posebno kroz istočne regije
-
mraz bi mogao biti jak i dugotrajan
-
snijeg se vraća, ponekad i u većim količinama
Ovo je sok sa temperaturama sto znaci da ce se povrsinska voda jako brzo da zaledi kada stigne nam ledeni zrak i tada se stvaraju opasni uslovi na cestama ali i trotoarima.
Šta meteorolozi očekuju za Dunav
Jedna od najzanimljivijih predviđanja jeste da bi, u najhladnijim trenucima novog vala zime, površinske vode velikih rijeka mogle potpuno zalediti. To se može desiti ako temperature ostanu dugo dovoljno niske, bez znatnog porasta nakon ponoći, što je karakteristično za ledene talase s istoka Evrope.
Zaleđivanje Dunava nije svakodnevna pojava, već se događa samo u posebno hladnim zimama, kada kombinacija niskih temperatura i mirnog vremena omogućava da se led stabilno formira preko širokih riječnih površina.
Koje regije su najviše na udaru
Prema najavama, najhladniji efekti očekuju se:
-
u unutrašnjosti zemalja gdje nema stalnog utjecaja tople mase vazduha
-
u dolinama i nizinama koje duže zadržavaju hladan zrak
-
u područjima gdje vetar bude slab, pa mraz duže opstane
U gradskim sredinama, hladnoća može biti nešto ublažena zbog urbane toplinske mase, ali će i tu mraz biti jak, pogotovo noću i u ranim jutarnjim satima.
Ostale meteorološke pojave uz očekivano zahlađenje
Osim niskih temperatura i mogućih snežnih padavina, meteorolozi upozoravaju na još neke pojave:
-
pojačani vjetar iz istočnih smjerova, naročito vjetar poznat kao košava, koji dodatno pojačava osjećaj hladnoće
-
poledicu na cestama i trotoarima, posebno u jutarnjim satima
-
priliku za formiranje ledenih kristala na biljkama i objektima, što može izgledati vrlo spektakularno, ali istovremeno povećava opasnost od klizanja
Šta to znači za nas?
Praktične posljedice
-
Pripremite zimsku opremu — toplo odjeću, obuću s dobrim gazom i zaštitu za djecu i starije
-
Budite oprezni na putevima — mraz i moguć led zahtevaju sporiju vožnju i dodatnu pažnju
-
Zaštitite biljke i vanjske vodene instalacije — ekstremno niske temperature mogu oštetiti biljke i vodovodne cijevi
Kada se očekuje najhladniji period
Najveće zahlađenje bi trebalo da stigne nakon završetka kratkog otopljenja, najvjerovatnije sredinom ili krajem januara, kada se očekuje najdramatičniji pad temperature i nastavak zime u svom punom zamahu.
Stručnjaci naglašavaju da bi upravo taj period mogao donijeti najniže temperature ove sezone i da je potrebno ostati spreman – i fizički i mentalno – za oštrije uvjete.
Zaključak
Zima se ove godine ponaša kao “valovita” sezona: nakon iznenadnog toplog perioda s temperaturama oko +10 stepeni, stiže veliko zahlađenje iz pravca Rusije, koje bi moglo donijeti snijeg, mraz, pojačan vjetar i čak zaleđivanje velikih površina poput Dunava. Ovaj dvostruki spektar vremenskih promjena podsjeća nas da se zima ne predaje lako i da je dobro biti pripremljen za različite scenarije.
Očekuje se da će se najniže temperature zabilježiti sredinom ili krajem januara, kada će pravi sibirski mraz početi da dominira i donosi zimske uvjete kakve dugo nismo vidjeli.
