Poljoprivreda kao zlata vrijedan biznis: Ulaganje koje sve više privlači ozbiljne investitore

Zašto se mnogi vraćaju zemlji?

U svijetu koji sve više naginje digitalizaciji i kancelarijskom radu, možda zvuči iznenađujuće, ali poljoprivreda ponovo dobija na značaju. Iako je tokom prethodnih decenija veliki broj ljudi napustio selo i zemljište zarad „sigurnijih” poslova u zatvorenom prostoru, danas se sve češće viđaju suprotni primjeri – pojedinci i porodice se vraćaju korijenima, doslovno.

Ulaganje u uzgoj specifičnih biljnih kultura i izvoz istih u inostranstvo postaje sve popularniji vid poslovanja, a broj uspješnih priča potvrđuje da ova odluka nije ni slučajna ni pogrešna. Dokazi o isplativosti poljoprivrede postaju sve prisutniji, kako u medijima, tako i među građanima koji se sve češće odlučuju za ovu karijeru.

Strana tržišta vape za kvalitetnim proizvodima sa naših prostora

Jedan od najvažnijih pokazatelja uspjeha domaćih proizvođača jeste stalni izvoz poljoprivrednih proizvoda u inostranstvo. Neki proizvođači isključivo plasiraju svoje proizvode u Njemačku, Italiju, Poljsku i Hrvatsku. Cijena po kilogramu se razlikuje, zavisno od kvaliteta i sorte, te se kreće od 4 pa sve do 20 eura.

Takva razlika u cijeni ukazuje na to da kvalitet diktira tržište, a domaći proizvođači itekako mogu parirati konkurenciji iz razvijenijih država. Ovakav izvoz obuhvata različite kulture – od voćaka, vinove loze, pa sve do ruža i hmelja.

Podsticaji države: Velika šansa za nove poljoprivrednike

Kako bi dodatno motivisali zainteresovane, državne institucije redovno nude podsticaje za uzgoj sadnog materijala. Nedavni javni poziv Ministarstva poljoprivrede koji je bio otvoren do kraja novembra 2023. godine izazvao je veliku pažnju vlasnika zemljišta.

Prema informacijama sa zvanične stranice Ministarstva, svi koji su registrovani kao pravna lica ili preduzetnici mogu konkurisati za finansijsku podršku. Naravno, uslovi su precizno definisani i usaglašeni sa zakonodavnim okvirom za podršku ruralnom razvoju i poljoprivredi.

Koliko iznose podsticaji i kako do njih doći?

Pravo na finansijsku pomoć omogućava ostvarenje maksimalnog iznosa do 700.000 dinara godišnje, po korisniku.

Da bi se ovaj iznos dobio, potrebno je:

1. Registracija na eAgrar platformi (poznata i kao portal ePodsticaji).

2. Podnošenje zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

3. Poštovanje rokova i pravila definisanih javnim pozivom.

Važno je naglasiti da se ovi podsticaji ne odnose samo na one koji se već bave poljoprivredom – već i na one koji tek planiraju započeti svoju avanturu na zemlji.

Ruža i hmelj – zaboravljeno bogatstvo koje čeka ponovni procvat

Danas su ruže ponovo u centru pažnje, ali ne treba zaboraviti ni kulturu sa bogatom tradicijom – hmelj. Ova biljka, nezaobilazna u pivskoj industriji, ranije je imala veliki značaj posebno u Bačkoj, gdje je nekada blizu 200 hektara bilo posvećeno njenom uzgoju.

Ipak, tokom vremena, interesovanje za hmelj je jenjavalo, pa se danas u Bačkom Petrovcu – iako postoje idealni uslovi – za berbu koristi svega 10 hektara.

Nekadašnji maksimum je bio čak 1500 hektara, što govori koliko je hmelj bio važna stavka u poljoprivredi ovog kraja.

Povratak starim vrijednostima: Isplativost koju ne treba ignorisati

Uprkos manjoj zainteresovanosti, uzgoj hmelja se i dalje ne predaje. Rastislav Struhar, jedan od uzgajivača iz Bačkog Petrovca, za „Dnevnik” otkriva da Pokrajina svake godine nudi dodatne subvencije za uzgajivače.

Struhar je naveo da rizomi hmelja imaju izuzetnu prednost – potrebno ih je posaditi samo jednom, i to u jesen, nakon čega biljka sama nastavlja da raste tokom narednih 15 godina, bez potrebe za ponovnim sadnjama.

Značaj infrastrukturnih ulaganja za razvoj

Kako bi se hmelj uspešno gajio, potrebno je postaviti stubove visine i do šest metara, s obzirom na visinu i širinu biljke. Struhar je ranije dobio poseban podsticaj od tri miliona dinara za izgradnju potrebne infrastrukture.

Nažalost, i pored toga što je razgovarao s nadležnim institucijama, uključujući i Ministarstvo poljoprivrede, njegov pokušaj da proširi uzgoj nije naišao na potrebnu podršku.

Zanatske pivare kao nada za hmelj

Iako industrijske pivare imaju stabilnu nabavku sirovina, sve više malih zanatskih pivara traži kvalitetan domaći hmelj. Oni uglavnom kupuju skromne količine – nekoliko stotina kilograma, ali njihovo interesovanje stalno raste.

Ova pojava predstavlja potencijalnu prekretnicu za domaću proizvodnju, jer zanatske pivare posebnu pažnju posvećuju ukusu, aromi i porijeklu sirovina. Kvalitet domaćeg hmelja već je prepoznat u inostranstvu, što potvrđuju stalne narudžbe iz Njemačke, Italije, Poljske i Hrvatske.

Evropsko tržište otvara vrata domaćim proizvođačima

Dok se u zemlji još uvijek razvija svijest o vrijednosti hmelja, strano tržište ne propušta priliku. Trgovci, pivare i proizvođači čaja iz evropskih zemalja sve češće naručuju srpski hmelj, navodeći njegovu aromu i otpornost kao glavne razloge.

Ovakve prilike se ne dešavaju često. Zato je sada pravi trenutak za sve one koji imaju zemljište, kapital i volju da uđu u svijet profitabilne i dugoročne poljoprivrede.