Na prvi pogled djeluje bezazleno, čak i jednostavno. Nekoliko brojeva, par osnovnih matematičkih operacija i kratko pitanje na kraju. Međutim, ova matematička zagonetka uspjela je da uradi ono što rijetko kojem zadatku polazi za rukom – posvađala je hiljade ljudi širom interneta, izazvala lavinu komentara i otvorila rasprave koje traju danima.
Iako su mnogi bili uvjereni da znaju tačno rješenje, ispostavilo se da većina griješi, i to iz istog razloga.
Zadatak koji je izgledao banalno, a pretvorio se u noćnu moru
Sve je počelo objavom jednostavnog matematičkog izraza na društvenim mrežama. Bez dodatnih objašnjenja, bez trikova na prvi pogled, bez komplikovanih formula. Samo brojevi i osnovne operacije.
Ljudi su masovno počeli da pišu rješenja, ali vrlo brzo je postalo jasno da:
-
odgovori nisu isti
-
svako tvrdi da je baš njegov tačan
-
rasprave prerastaju u svađe
<u>Jedan zadatak – desetine različitih rezultata.</u>
Zašto je ovaj matematički izazov toliko zbunjujući?
Glavni problem nije u samom računanju, već u redoslijedu matematičkih operacija, pravilu koje mnogi zaborave čim završe školu.
Podsjetimo se osnovnog principa:
Redoslijed računskih operacija
-
Zagrade
-
Stepenovanje
-
Množenje i dijeljenje (s lijeva na desno)
-
Sabiranje i oduzimanje (s lijeva na desno)
I upravo na množenju i dijeljenju nastaje haos.
Mnogi pogrešno vjeruju da dijeljenje uvijek ima prednost nad množenjem – što nije tačno.
Najčešća greška koju skoro svi prave
Kada vide izraz koji uključuje dijeljenje i množenje jedno do drugog, ljudi često:
-
preskaču redoslijed
-
intuitivno „skraćuju“ račun
-
oslanjaju se na osjećaj, a ne na pravilo
Rezultat? Potpuno pogrešan broj, ali sa ogromnim samopouzdanjem.
<u>Sigurnost u pogrešno rješenje je ono što izaziva svađe.</u>
Komentari koji su zapalili mreže
Ispod objave su se nizali komentari poput:
-
„Ovo zna svako dijete!“
-
„Ako ste dobili drugačiji rezultat, vratite se u školu“
-
„Profesor matematike sam 20 godina, ovo je jedino tačno rješenje“
Ali onda se pojavi neko sa drugačijim odgovorom i jednako uvjerljivim objašnjenjem.
Tu počinje pravi haos.
Zašto se ljudi toliko nerviraju oko jednog zadatka?
Psiholozi tvrde da ovakvi izazovi pogađaju ljudski ego. Matematički zadaci su povezani sa:
-
inteligencijom
-
obrazovanjem
-
osjećajem lične vrijednosti
Kada neko ospori naš odgovor, ne osporava samo broj – već našu pamet.
Zato rasprave brzo postanu lične.
Da li je zadatak namjerno „namješten“?
Mnogo svijeta vjeruje da ovakvi zadaci matematicki nisu uopste slucajno postavljeni.Njihova struktura često:
-
izostavlja zagrade
-
koristi vizuelno zbunjujući raspored
-
oslanja se na brzinu, ne na pažnju
Cilj nije rješenje, već reakcija.
<u>Što više komentara – veći viralni efekat.</u>
Šta ovaj izazov zapravo testira?
Iako izgleda kao test znanja iz matematike, u stvarnosti provjerava:
-
Pažnju
-
Strpljenje
-
Poznavanje osnovnih pravila
-
Sposobnost da priznamo grešku
Zanimljivo je da su ljudi koji su sporije rješavali zadatak češće dolazili do tačnog rješenja.
Zašto se isto gradivo uči u školi, a opet se zaboravi?
Većina nas je pravila redoslijeda operacija učila još u osnovnoj školi. Problem je što se to znanje:
-
rijetko koristi u svakodnevnom životu
-
vremenom potiskuje
-
zamjenjuje „mentalnim prečicama“
Kada se pojavi ovakav zadatak, te prečice nas izdaju.
Internet izazovi i kolektivna zabluda
Ovaj matematički izazov nije usamljen slučaj. Slični primjeri se redovno pojavljuju i uvijek izazivaju:
-
masovne greške
-
iste rasprave
-
iste uvrede
To pokazuje koliko lako kolektivno možemo pogriješiti – i koliko teško prihvatamo ispravku.
Kako pravilno pristupiti ovakvim zadacima?
Ako želite da izbjegnete grešku:
-
čitajte izraz polako
-
pratite redoslijed operacija
-
ne preskačite korake
-
ne oslanjajte se na „osjećaj“
Matematika ne prašta brzopletost.
Zašto je tačno rješenje važno, ali ne presudno
Paradoksalno, poenta ovakvih zadataka nije u broju na kraju, već u procesu. Oni nas podsjećaju da:
-
nismo nepogrešivi
-
pravila postoje s razlogom
-
samopouzdanje ne znači uvijek i tačnost
<u>Ponekad je priznanje greške najveći znak inteligencije.</u>
Zaključak: zadatak koji je razotkrio više od matematike
Ovaj „gotovo nemoguć“ matematički izazov pokazao je koliko lako dolazi do nesporazuma, čak i oko osnovnih stvari. Nije problem u brojevima, već u načinu na koji im pristupamo.
Možda nismo svi dobili isto rješenje, ali smo svi dobili lekciju.
A ona glasi:
u matematici – kao i u životu – detalji prave razliku.
