Mnogi prave istu grešku poslije 70-e: evo s kim bi stariji ljudi ZAISTA trebali živjeti

Ulazak u sedmu deceniju života za mnoge ljude predstavlja prekretnicu. To je period kada se prioriteti mijenjaju, zdravlje postaje osjetljivije, a potreba za sigurnošću, mirom i emocionalnom stabilnošću dolazi u prvi plan. Jedno od ključnih pitanja koje se tada nameće jeste: s kim i gdje je najbolje živjeti nakon 70. godine?

Ne postoji univerzalno rješenje koje odgovara svima. Svaka osoba ima svoje navike, životnu priču, zdravstveno stanje i porodične odnose. Ipak, postoje određeni obrasci i preporuke koje mogu pomoći u donošenju ispravne odluke — odluke koja direktno utiče na kvalitet života u starijoj dobi.

Zašto je izbor životnog okruženja nakon 70. godine izuzetno važan

Kako godine prolaze, svakodnevni život postaje drugačiji nego ranije. Energija je slabija, oporavak sporiji, a potreba za podrškom često veća nego što starija osoba želi priznati.

Životno okruženje utiče na:

• mentalno zdravlje

• osjećaj sigurnosti

• socijalne kontakte

• fizičko stanje

• dugovječnost i zadovoljstvo životom

Onaj izbbor koji se napravi koji moze da bude pogresan moze da dovede do izolacije velike tuga kao i nekada osjecaja napustenosti, ali problema i sa zdravljem. Sa druge strane ako se napravi dobar izbor to je znaci mir, sretno starenje.

1. Život s bračnim ili životnim partnerom

Za mnoge starije osobe, život s partnerom ostaje najprirodniji i emocionalno najstabilniji oblik zajednice. Partner je često osoba s kojom su dijelili decenije života, uspone i padove, radosti i brige.

Prednosti ovog oblika života:

• svakodnevna emocionalna podrška

• osjećaj bliskosti i pripadnosti

• uzajamna briga u slučaju bolesti

• manji osjećaj usamljenosti

Partnerstvo u starosti često donosi osjećaj sigurnosti koji nijedna druga opcija ne može u potpunosti zamijeniti. Čak i kada oba partnera imaju zdravstvene izazove, zajednički život olakšava suočavanje s problemima.

2. Život samostalno – sloboda ili rizik?

Mnogi ljudi i nakon 70. godine žele ostati u vlastitom domu i živjeti sami. Za neke je to simbol nezavisnosti i dostojanstva, dok je za druge nužnost zbog životnih okolnosti.

Prednosti samostalnog života:

• potpuna kontrola nad vlastitim vremenom

• privatnost i mir

• očuvanje navika i rutine

• osjećaj samostalnosti

Međutim, važno je naglasiti i rizike:

• povećana usamljenost

• veći rizik u slučaju pada ili naglog zdravstvenog problema

• nedostatak pomoći u hitnim situacijama

Samostalni život može biti dobar izbor samo ako osoba ima dobro zdravlje, redovne kontakte s porodicom ili komšijama i osjećaj sigurnosti u svom okruženju.

3. Život s djecom ili drugim članovima porodice

U mnogim sredinama i dalje je prisutan tradicionalni model prema kojem starije osobe žive s odraslom djecom ili unucima. Ovaj oblik zajedničkog života može imati brojne prednosti, ali i određene izazove.

Prednosti života s porodicom:

• stalna pomoć i podrška

• prisutnost bliskih osoba

• veća sigurnost u slučaju bolesti

• osjećaj da nisu sami

S druge strane, mogu se pojaviti:

• nesuglasice zbog različitih navika

• osjećaj gubitka privatnosti

• osjećaj da su “na teret” drugima

Zbog toga je važno da ovakav aranžman bude rezultat otvorenog dogovora, a ne osjećaja obaveze ili pritiska.

4. Zajednički život sa vršnjacima

Sve više starijih osoba odlučuje se za život u zajednici sa ljudima sličnih godina. To može biti u vidu zajedničkog doma, stanovanja sa prijateljima ili organizovanih zajednica za starije.

Ovakav način života nudi:

• svakodnevnu društvenu interakciju

• osjećaj zajedništva

• međusobnu pomoć

• aktivniji društveni život

Starije osobe koje žive u društvu drugih ljudi često su mentalno aktivnije, raspoloženije i zadovoljnije.

5. Domovi za starije – kada su najbolja opcija

Iako se često doživljavaju s rezervom, domovi za starije mogu biti najbolje rješenje u određenim situacijama, posebno kada je potrebna stalna briga i nadzor.

Domovi su dobar izbor kada postoji:

• ozbiljno narušeno zdravlje

• smanjena pokretljivost

• potreba za stalnom medicinskom njegom

• demencija ili gubitak pamćenja

U dobro organizovanim ustanovama starije osobe imaju:

• redovnu zdravstvenu kontrolu

• organizovane aktivnosti

• društvo vršnjaka

• sigurnost 24 sata dnevno

6. Kako društvo utiče na zdravlje starijih osoba

Ljudi su društvena bića, bez obzira na godine. Izolacija i usamljenost mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje starijih osoba.

Društvena povezanost doprinosi:

• boljem raspoloženju

• smanjenju stresa

• očuvanju mentalnih sposobnosti

• većem osjećaju svrhe i vrijednosti

Starije osobe koje imaju s kim razgovarati, dijeliti svakodnevne trenutke i osjećaje, u pravilu žive kvalitetnije i duže.

7. Ključni faktori pri donošenju odluke

Prilikom izbora s kim živjeti nakon 70. godine, važno je uzeti u obzir:

1. Zdravstveno stanje – fizičko i mentalno

2. Emocionalne potrebe – potreba za mirom ili društvom

3. Porodične odnose – kvalitet komunikacije i podrške

4. Finansijsku situaciju – realne mogućnosti

5. Lične želje – šta osoba zaista želi, a ne šta se od nje očekuje

8. Savjeti za starije osobe i njihove porodice

• Razgovarajte iskreno i bez pritiska

• Poštujte želje starije osobe

• Planirajte unaprijed

• Ne čekajte krizne situacije

• Birajte rješenje koje donosi mir, a ne stres

Zaključak: dostojanstvo i mir su najvažniji

Ne postoji jedno savršeno rješenje za sve starije osobe. Ono što je idealno za jednu osobu, za drugu može biti neprihvatljivo. Najvažnije je da život nakon 70. godine bude siguran, miran i ispunjen, bez osjećaja usamljenosti i zapostavljenosti.

Bez obzira da li je riječ o životu s partnerom, porodicom, vršnjacima ili u organizovanoj zajednici, prava odluka je ona koja poštuje dostojanstvo, potrebe i želje starije osobe.