Iako se odlasci u teretanu općenito preporučuju, važno je umjereno vježbati i uzimati redovite pauze jer fizički napor može iscrpiti tijelo i povećati šanse za srčani udar i zastoj.
Profesor dr. Petar Otašević, specijalist interne medicine sa subspecijalizacijom iz kardiologije i izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, u razgovoru za MONDO ističe važnost individualnih zdravstvenih procjena prije bavljenja tjelovježbom, posebno za srednje starijih ili starijih osoba, a pritom je istaknuo kako liječnici toplo preporučuju tjelesnu aktivnost kao dio treninga.
Kao medicinski stručnjaci, dosljedno se zalažemo za tjelovježbu kao ključnu komponentu zdravog načina života, uz izbjegavanje brze hrane i hrane s visokim udjelom masti, šećera ili ugljikohidrata. Naša preporuka je da se redovito bavite tjelesnom aktivnošću ukupno 150 minuta tjedno. Važno je napomenuti da se to ne mora nužno odvijati unutar granica teretane; bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koji odgovara vašim preferencijama, kao što su hodanje, hodanje na brzi napon, trčanje, vožnja bicikla i drugo, jednako je koristan, navodi liječnik.
Za snalaženje u srednjovječnoj populaciji, kako sugerira, ključan je oprez i prethodna kontrola.
Prije nego što krenete s režimom vježbanja, osobito ako ste u srednjim godinama i razmišljate o članstvu u teretani, preporučljivo je procijeniti svoje cjelokupno zdravstveno stanje. To se može postići sveobuhvatnom kardiološkom procjenom, koja uključuje praćenje krvnog tlaka, provođenje laboratorijskih pretraga, izvođenje elektrokardiograma (EKG) i dobivanje ehokardiograma za procjenu stanja vašeg srca. Ovi pregledi pomoći će u određivanju sigurnosti bavljenja tjelesnom aktivnošću i uputit će vas u uspostavljanje odgovarajućeg intenziteta vježbanja. Ovaj vrijedan savjet dolazi od stručnjaka iz MONDO-a.
Odredite maksimalnu brzinu kojom vaše srce može kucati.
Sugovornik ističe pozitivan utjecaj kardio sportova i vježbi poput trčanja, plivanja, vožnje bicikla, preskakanja užeta na kardiovaskularni sustav. Ove aktivnosti ne samo da povećavaju izdržljivost, već također pridonose sagorijevanju kalorija, potičući učinkovito upravljanje težinom.
Prema riječima liječnika, bavljenje kardiotreningom nudi brojne dobrobiti i pogodno je za osobe svih razina tjelesne spremnosti, pod uvjetom da je intenzitet prilagođen njihovom specifičnom fizičkom stanju. Ove vrste vježbi, poznate kao aerobni treninzi, učinkovito povećavaju našu izdržljivost angažirajući sve naše mišiće, uključujući srce. Kao rezultat toga, troši se više kisika, a višak masnoće se sagorijeva. Liječnik također naglašava važnost savjetovanja pojedinaca u određenim dobnim skupinama sa svojim liječnikom prije nego što započnu s režimom vježbanja
Međutim, opći savjet našeg stručnjaka je da vodite računa o tempu kojim vam srce kuca.
Liječnik naglašava da je ključno da broj otkucaja srca ostane ispod maksimalne granice, koja se može odrediti tako da se od 220 oduzme dob pojedinca. Primjerice, ako netko ima 50 godina, njegov maksimalni broj otkucaja srca ne smije prelaziti 170 otkucaja po minuta. Liječnik zaključuje da će se maksimalni broj otkucaja srca smanjivati kako osoba stari.