U posljednjim godinama ljekari i naučnici sve glasnije upozoravaju da ono što svakodnevno jedemo ima mnogo veći utjecaj na naše zdravlje nego što smo spremni priznati. Dok se nekada smatralo da je rak bolest koja prvenstveno pogađa stariju populaciju, danas se statistike opasno mijenjaju – sve je više mladih ljudi koji se suočavaju s dijagnozom malignih bolesti.
U središtu pažnje nalazi se jedan faktor koji se iznova ponavlja:
način ishrane, posebno prevelik unos prerađene i ultra-prerađene hrane, bogate šećerom, nezdravim mastima, aditivima i raznim hemijskim sastojcima.
Alarmantni trendovi: Zašto obolijeva sve više mladih ljudi?
Stručnjaci iz područja onkologije širom svijeta ističu da se u njihovim ordinacijama sve češće pojavljuju pacijenti mlađi od 45 godina. Mnogi od njih nemaju jaku porodičnu anamnezu, ne puše, ne piju pretjerano alkohol, ali imaju jednu zajedničku karakteristiku – godinama se hrane brzom, prerađenom i industrijski obrađenom hranom.
Dok je genetika i dalje važna u razvoju malignih bolesti, sve je više dokaza da životni stil, a posebno ishrana, značajno utiču na to hoće li se određeni rizici „aktivirati“ ili ne. Mladi danas odrastaju u okruženju gdje je potpuno normalno:
-
jesti brzu hranu više puta sedmično,
-
preskakati domaće obroke,
-
piti gazirane i zaslađene napitke svaki dan,
-
grickati industrijske grickalice,
-
živjeti užurbano i sjedilački, uz malo sna i bez redovne fizičke aktivnosti.
Kada se sve to spoji, nastaje opasan koktel rizika, koji ne stari – nego pogađa i dvadesetogodišnjake.
Prerađena i ultra-prerađena hrana – tihi neprijatelj organizma
Stručnjaci danas sve češće koriste termin „ultra-prerađena hrana“. To nije samo obična „nezdrava“ hrana – to su proizvodi koji su prošli više industrijskih procesa, puni su:
-
aditiva,
-
pojačivača okusa,
-
vještačkih boja,
-
stabilizatora,
-
emulgatora,
-
rafinisanih šećera i
-
nezdravih masnoća.
Procjene pokazuju da u nekim državama, naročito razvijenim, čak oko tri četvrtine ukupne hrane koju ljudi konzumiraju spada u ultra-prerađenu kategoriju. To znači da su mnogi obroci daleko od svježe, prirodne hrane – već dolaze iz tvornice, zamrzivača ili iz fast-food lokala.
Brojne studije posljednjih godina ukazuju na vezu između redovne konzumacije takve hrane i pojave:
-
različitih oblika karcinoma,
-
metaboličkih poremećaja,
-
gojaznosti,
-
dijabetesa tipa 2,
-
bolesti srca i krvnih sudova,
-
pa čak i ranije smrtnosti.
Drugim riječima, nije riječ samo o „lošoj navici“ – nego o ozbiljnom zdravstvenom riziku.
Šta kažu onkolozi? Glas struke ne treba ignorisati
Uočljiv porast mladih pacijenata
Onkolozi koji rade na velikim klinikama primjećuju isti obrazac: pacijenti su sve mlađi. Ljekar iz Sjeverne Karoline ističe kako mu u ordinaciju sve češće dolaze osobe koje još nisu proslavile 45. rođendan, a već se bore s opasnim tumorima.
Prema njegovom mišljenju, takav trend nije slučajnost. Na osnovu analiza dostupnih podataka, smatra da je glavni krivac upravo način ishrane – tačnije, dominacija ultra-prerađene hrane u svakodnevnim obrocima.
On naglašava da:
-
ogroman procenat hrane u pojedinim državama čine proizvodi iz kategorije ultra-prerađene,
-
ti proizvodi gotovo uvijek sadrže kombinaciju šećera, soli, nezdravih masti i raznih hemijskih dodataka,
-
i da je povezanost između takve ishrane i pojave malignih bolesti sve jasnija.
Pogled iz regiona: Stručnjaci upozoravaju na isti problem
Ni ljekari iz našeg regiona ne misle drugačije. Jedan poznati onkolog iz Srbije ističe da se i kod nas jasno vidi povećanje broja mladih osoba oboljelih od malignih bolesti. On podsjeća da nije samo hrana problem – tu su i:
-
zagađena voda,
-
loš kvalitet zraka,
-
zagađenje tla,
-
prisustvo raznih hemikalija u svakodnevnom životu.
Međutim, prerađena hrana je faktor koji se izdvaja zato što ga svako od nas unosi direktno u organizam, često više puta dnevno.
Posebno naglašava da:
-
ranije generacije, poput naših baka i djedova, živjele su u manje zagađenoj sredini,
-
hrana je bila jednostavnija, više domaća, sezonska i prirodna,
-
manje se koristila konzervirana i industrijska hrana,
-
samim tim je i izloženost kancerogenim supstancama bila manja.
Danas je situacija potpuno drugačija. Police su prepune gotovih obroka, konzervirane hrane, grickalica i slatkiša, a upravo takvi proizvodi su često puni tvari koje potencijalno doprinose razvoju raka.
Koji tipovi raka se najčešće povezuju s ovim faktorima?
Stručnjaci navode da se određene vrste malignih bolesti češće dovode u vezu s lošim prehrambenim navikama i izlaganjem štetnim supstancama. Među njima se izdvajaju:
-
rak debelog crijeva,
-
rak rektuma,
-
tumori jetre,
-
rak gušterače,
-
maligniteti jednjaka,
-
i drugi oblici karcinoma probavnog trakta.
Ovi organi su direktno povezani s procesom varenja i obradom hrane, pa nije iznenađenje da ono što svakodnevno jedemo ostavlja trag upravo na tim dijelovima organizma.
Zašto su mladi posebno ugroženi?
Danas mladi odrastaju u svijetu u kojem je:
-
brza hrana uvijek dostupna,
-
dostava samo jedan klik daleko,
-
vrijeme za kuhanje sve kraće,
-
sjedenje pred ekranom mnogo češće od kretanja.
Mnogi od njih:
-
Preskaču doručak, a kasnije nadoknade obrok brzom hranom.
-
Piju gazirane i energetske napitke umjesto vode.
-
Grickaju čips, kekse i slatkiše umjesto voća i orašastih plodova.
-
Rijetko čitaju deklaracije, pa ne znaju šta zapravo unose.
Kada se na sve to nadoda stres, nedostatak sna i fizičke aktivnosti, jasno je zašto se rizik od raznih bolesti povećava – i to već u mlađem životnom dobu.
Šta se može uraditi? Promjene počinju od svakodnevnih izbora
Stručnjaci se slažu u jednom: nije poenta u tome da se ljudi uplaše, već da se probude. Iako ne možemo utjecati na sve faktore iz okoline, prehrana je nešto što možemo postepeno mijenjati.
1. Smanjiti unos prerađene i ultra-prerađene hrane
To ne znači da se nikada ne smije pojesti komad pizze ili čokoladica, ali jede se ono što je često, ne ono što je povremeno.
U praksi to znači:
-
ograničiti grickalice, slatkiše, brzu hranu, gotove umake, instant proizvode,
-
birati što manje „iz kutije, kesice ili konzerve“.
2. Povećati unos svježeg voća i povrća
Voće i povrće bogati su:
-
vlaknima,
-
antioksidansima,
-
vitaminima i mineralima,
koji pomažu u zaštiti ćelija od oštećenja. Preporuka je da svaka osoba pokuša imati više obojenih namirnica na tanjiru – tamnozeleno, narandžasto, crveno, ljubičasto povrće i voće.
3. Umjerenost sa crvenim mesom i šećerom
Prevelika konzumacija:
-
crvenog i prerađenog mesa (salame, paštete, kobasice),
-
zaslađenih napitaka,
-
kolača i industrijskih deserata,
može dodatno povećati rizik od pojedinih karcinoma. Zato stručnjaci savjetuju umjerenost i češći izbor ribe, mahunarki, integralnih žitarica i kvalitetnih biljnih izvora proteina.
4. Edukacija mladih – ključ dugoročne promjene
Ako želimo zaštititi buduće generacije, informacije o povezanosti prehrane i zdravlja ne bi smjele ostati samo u stručnim krugovima. Potrebno je da:
-
škole,
-
mediji,
-
zdravstvene institucije
više rade na edukaciji djece i mladih o tome šta znači zdrava ishrana i zašto nije svejedno šta stavljamo na tanjir.
Uloga društva i politike: Odgovornost nije samo na pojedincu
Ljekari upozoravaju da se ne može sav teret prebaciti samo na građane. Prehrambena industrija i donosioci odluka imaju ogromnu odgovornost.
Od njih se očekuje da:
-
jasno označavaju sastav proizvoda,
-
smanjuju upotrebu štetnih aditiva i nepotrebnih dodataka,
-
ograniče agresivno reklamiranje nezdrave hrane djeci,
-
podrže kampanje za promociju zdravih navika.
Onkolozi pozivaju političare i industriju da učine više na zaštiti zdravlja nacije, jer će se u suprotnom broj dijagnoza nastaviti povećavati.
Holistički pristup zdravlju: Više od same prehrane
Iako je prehrana jedan od ključnih faktora, stručnjaci naglašavaju da je za smanjenje rizika od raka važno gledati širu sliku:
-
redovna fizička aktivnost,
-
održavanje zdrave tjelesne težine,
-
izbjegavanje pušenja i pretjeranog unosa alkohola,
-
dovoljno sna,
-
redovni preventivni pregledi.
Kada se ovi elementi spoje, govorimo o holističkom pristupu zdravlju – načinu života koji ne utiče samo na rizik od raka, nego i na kvalitet života u cjelini.
