Zbog pogoršanja zdravstvenog stanja pjevač Asim Bajrić, koji je prethodno u avgustu prebolio srčani udar, primoran je da otkaže nastupe. Njegovo stanje se pogoršalo u svjetlu novog niza značajnih zdravstvenih problema. Dok je bio u bolnici zbog srčanih problema, Bajrić je medijima otvoreno priznao da je u početku umanjivao simptome, a sada razumije težinu situacije.
Pripisavši u početku trnce u udovima i bolove u leđima preteranom radu i stresu, Bajrić je ubrzo shvatio da mu se simptomi pogoršavaju. Nakon hitne medicinske pomoći, otkriveno je da je doživio srčani udar. Zahvaljujući brzoj medicinskoj intervenciji, podvrgnut je uspješnoj ugradnji stenta. Vrijedi napomenuti da se Bajrić već neko vrijeme bori sa zdravstvenim problemima. Prošlog augusta jedva je preživio srčani udar, zbog čega se povukao iz nastupa i striktno se pridržavao savjeta svojih ljekara, koji su mu savjetovali da se ne vraća pjevanju. Iako mu nedostaje uzbuđenje nastupa i povezivanja sa svojom publikom, više se ne radi samo o finansijskoj dobiti, već i o održavanju rutine i druženju. Pomisao na gubitak prihoda zbog nepostupanja na sceni mu nije ni pala na pamet, jer shvata da je zdravlje neprocenjivo i ne može se kupiti. U intervjuu za Bosanski Ekspres, Bajrić je izrazio spremnost da posluša savjet doktora o spremnosti za nastavak nastupa. Kada mu je savjetovano da produži period odmora za dodatna tri mjeseca, on se svim srcem posvećuje tome. Profesor dr Predrag Mitrović ističe važnost pravovremenog dobijanja informacija o urođenim srčanim manama. On tvrdi da briga o srcu treba započeti od rođenja i identificira faktore rizika koji se mogu mijenjati i koji se ne mogu mijenjati. Imperativ je da roditelji otkriju sve urođene srčane mane zdravstvenim radnicima, jer to čini osnovu za donošenje odluka o načinu života u pogledu prehrane, odmora i cjelokupnog blagostanja. Osim toga, dr. Mitrović ističe faktore rizika koji se mogu mijenjati, uključujući pušenje, gojaznost i fizičku aktivnost.
Još od 1940-ih, dr Mitrović ističe važnost redovne kontrole srca, naglašavajući da iako se osjećamo mlado, naše tijelo može i dalje stariti.
Kada je u pitanju poboljšanje zdravlja, dr Mitrović predlaže da se razmisli o prestanku pušenja i održavanju zdrave težine, kao i fokusiranju na lični rast. U situacijama koje uključuju dijabetes, neophodno je dobiti odgovarajući tretman, jer postoje dugoročne opcije liječenja. Za osobe sa visokim nivoom holesterola, upravljanje stanjem se može postići modifikacijama u ishrani, prirodnim lekovima i upotrebom lekova. Dr Mitrović ističe značaj prijemčivosti za terapiju, jer ona nudi vrijedne prednosti onima koji teže boljem zdravlju.
Dr Mitrović navodi da manifestacija “materijalnog umora” uglavnom počinje sa oko 45 godina života. Važno je priznati da ne samo da stres i elementi životnog stila utiču na dobrobit pojedinca, već i promjene vremenskih obrazaca mogu imati utjecaja.
Prema riječima dr. Mitrovića, stres ne samo da ugrožava naše zdravlje, već smo suočeni i sa izazovima prirode. Kada dostignemo 45. godinu, naša tijela počinju iskusiti fizičku iscrpljenost, što rezultira usporavanjem metabolizma i ometanjem procesa oporavka određenih aspekata. Štaviše, trenutno živimo u svetu koji karakterišu samo dva godišnja doba, gde vreme može da varira i do 12 stepeni u toku jednog dana. Ove drastične promjene temperature također utječu na naše krvne žile, uzrokujući da se skupljaju i šire kao odgovor na vanjski pritisak iz okoline.