Među vrtlarima postoje razilaženja u mišljenjima o optimalnom vremenu zalijevanja povrća – da li je bolje ujutro ili navečer. Osim toga, neki vrtlari zagovaraju korištenje tople vode. Za uvid u ovu materiju potražili smo stručnost Miše Pušenjak, specijalistice za uzgoj povrća, koja samouvjereno tvrdi da postoji nedvosmisleno jedan točan odgovor.
Tijekom kišovitog mjeseca svibnja nije bilo neposredne potrebe za obilnim zalijevanjem vrta. Međutim, s početkom toplijeg i sušeg vremena, vrtlari sada razmišljaju o optimalnom vremenu za zalijevanje kako bi maksimalno iskoristili potencijal biljaka.
Čin zalijevanja ujutro.
Prema Miši Pušenjaku, specijalistu za povrtlarstvo i poljoprivredu na Kmetijsko-šumarskom institutu u Mariboru, nema mjesta raspravi kada je riječ o optimalnom vremenu za zalijevanje vrta. Nedvosmisleno je bolje zalijevati ujutro, a ne navečer. To je zato što tlo i biljke doživljavaju manji šok kada se vrt zalijeva ujutro. Kako se zemlja za to vrijeme hladi, tako se i voda ako se čuva u posudama.
Prema njegovoj izjavi, učinkovitost jutarnjeg navodnjavanja pripisuje se sposobnosti biljke da apsorbira hranjive tvari iz tla tijekom razdoblja od jutra do podneva, a zatim ih sintetizira u poslijepodnevnim satima.
Kako bi se spriječilo zalijevanje tijekom dnevnog svjetla.
Prema riječima Pušenjaka, ključno je suzdržati se od zalijevanja biljaka tijekom dana, čak i ako se čini da venu. Posljedice zalijevanja ili navodnjavanja hladnom vodom u to vrijeme mogu biti katastrofalne, a prskanje hladnom vodom po vrućem danu rezultirat će opeklinama lišća. Dodatno, Pušenjak napominje da su vlažne biljke osjetljivije na bolesti i štetnike.
Proces navodnjavanja odvija se postupno, pri čemu svaka kapanje ima značajnu ulogu.
Prema riječima Miše Pušenjak, navodnjavanje kap po kap znatno je povoljnije za biljke u usporedbi s korištenjem tradicionalne kante za zalijevanje.
Čin zalijevanja u večernjim satima.
Kako bi se osiguralo pravilno zalijevanje biljaka u večernjim satima, bitno je regulirati temperaturu vode. Prema Pušenjakovim riječima, ako imamo pristup hladnoj vodi iz bunara ili nekog drugog izvora, treba je tijekom dana čuvati u prikladnoj posudi, najbolje bijeloj da se ne zagrijava na suncu. Voda ne smije biti ni pretopla ni prehladna, idealno je između 20 i 30 stupnjeva. Dodatno, Pušenjak savjetuje da crijevo ne ostavljate izloženo suncu jer može uzrokovati pretjerano zagrijavanje vode u unutrašnjosti.
Prema njegovom savjetu, potrebno je pokazati strpljenje i suzdržati se od zalijevanja biljaka dok navečer ne dođu u stanje pripravnosti. On upozorava da ih ne treba prerano navodnjavati u ranim večernjim satima, već predlaže da se pričeka dok temperatura ne padne ispod 30 stupnjeva, što je stanje koje se može dogoditi tek nakon 22 ili 23 sata. tijekom razdoblja intenzivne vrućine.
Tema o kojoj se radi vrti se oko određenih biljnih vrsta i njihovih odgovarajućih potreba za zalijevanjem.
Plodnim biljkama kao što su rajčice, paprike, patlidžani, krastavci, bundeve i tikvice nikada se ne smije nanositi voda izravno na listove. S druge strane, kada je riječ o salati i kupusu, ako je vrijeme izrazito vruće, Pušenjak preporuča zalijevanje lišća ujutro kako bi se osigurao učinak hlađenja biljaka. “Samo budite oprezni i ne koristite prekomjerne količine vode”, savjetuje.
Koja je količina vode potrebna?
Pušenjak savjetuje početnicima da jednostavnim trikom kopanja lopatom izmjere dubinu vode nakon zalijevanja, napominjući da će mnoge začuditi značajna količina potrošene vode za vrućih dana.
Ne može se precijeniti važnost korištenja malča.
Prema riječima Pušenjaka, malčiranje je neophodno zbog značajnog isparavanja vode iz nepokrivenog tla. Osiguravanjem pokrivača kao što je trava ili slama, možemo sačuvati do pedeset posto vode, istovremeno štiteći biljke od ekstremnih oscilacija temperature.
