Opasna zarazna bolest stigla u susjedstvo: ŠTA JE LEGIONELA? Ovo su simptomi

Iz KBC-a Hini u utorak je potvrđeno da je pet pacijenata primljenih na Rebro KBC-a Zagreb zaraženo legionelom.

Od ukupno pet oboljelih, značajan broj dvije osobe su trenutno u teškom stanju.

Po uočenoj prisutnosti bakterija u vodovodnom sustavu, odmah smo obavijestili Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Proveli su temeljite analize i uspješno izolirali bakteriju. Trenutno je u bolnici u tijeku proces pasterizacije koji podrazumijeva puštanje tople vode iz svih slavina. Ovo je dopunio Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu.

Kako navode iz KBC-a, ti pacijenti već boluju od teške osnovne bolesti, a prisutnost legionele znatno je pogoršala njihovo stanje.

Nakon potvrde zaraženih pacijenata, pokrenuta je istraga kako bi se utvrdilo podrijetlo zaraze, jer je općepoznato da do prijenosa često može doći putem klimatizacijskih sustava ili izvora vode.

Pojava epidemija vezanih uz ovu bolest prvenstveno se veže uz vodoopskrbne sustave bolnica, hotela, javnih kupališta ili bazena. Međutim, važno je napomenuti da tipično ne postoji prijenos bolesti s jedne osobe na drugu.

Ova upala pluća, uzrokovana bakterijama, nije tipična vrsta.

Kako prenosi agencija Fena, za liječenje se najčešće koriste antibiotici poput azitromicina, kinolona ili rifampicina.

Legionela se odnosi na mikrobni patogen koji se često susreće u različitim okruženjima.

Kako javlja Živim.hr, inkubacija za ovu infekciju može trajati od dva do 10 dana, a tijekom tog razdoblja osobe mogu imati simptome koji podsjećaju na upalu pluća, uključujući visoku temperaturu (iznad 39 °C), suhi kašalj, proljev, mučninu, povraćanje. , glavobolju, bolove u mišićima i prsima te otežano disanje.

Rizik od razvoja legionarske bolesti kod pojedinih osoba može biti i do 30 posto veći. Ovu posebnu skupinu čine oni s kompromitiranim imunološkim sustavom, osobe s reumatoidnim artritisom, starije odrasle osobe, pušači, osobe s kroničnim stanjima poput dijabetesa ili bolesti bubrega te osobe s poremećajima dišnog sustava.

Prema riječima Mata Lakića, dr.med., specijalista epidemiologije u Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, najučinkovitija metoda potvrđivanja legioneloze je uzgoj bakterije na jedinstvenoj podlozi s ispljuvkom bolesnika. Dodatno, u sklopu dijagnostike provode se razne mikrobiološke pretrage, uključujući pretragu urina na antigene legionele, stoji na stranicama Zavoda.

U kojim okolnostima dolazi do razmnožavanja bakterija?

Optimalno okruženje za razmnožavanje legionele stvara se kada se temperatura vode kreće od 20-50 °C, s idealnim rasponom od 35-46 °C. Povoljni uvjeti za njihov rast uključuju prisutnost kamenca, hrđe, biofilma i drugih mikroorganizama.

Koji su načini prijenosa ovih bolesti i koje mjere se mogu poduzeti za njihovu prevenciju?

Prijenos legionele događa se udisanjem vodenog aerosola, uključujući sitne kapljice koje su gotovo nevidljive. To se može dogoditi tijekom aktivnosti kao što su tuširanje, plivanje u bazenima s pjenom, korištenje klima uređaja koji se loše održavaju i izloženost aerosolima iz rashladnih tornjeva u velikim vodovodnim sustavima. Važno je napomenuti da se legionela ne može prenijeti s jedne osobe na drugu. Kako biste smanjili rizik od infekcije, osobito tijekom ljetne sezone, neophodno je slijediti ove korake:

Redovito čišćenje ili održavanje potrebno je kako za klimatizacijske uređaje tako i za prostore u kojima se skladišti voda.

Kako biste spriječili zadržavanje vode, važno je redovito uklanjati sve nakupine oko tuševa i slavina. Osim toga, ako postoje tuševi ili slavine koje se neko vrijeme nisu koristile, preporučuje se ispirati ih tekućom vodom u trajanju od pet minuta svaka dva tjedna.

Redovito sušenje, čišćenje i dezinfekcija ključni su za održavanje hidromasažnih kada ili kućnih toplica koje su u vlasništvu pojedinaca.

Kako bi se osigurao ispravan rad kotlova koji se koriste za grijanje tople vode potrebno je redovito održavati. To uključuje pražnjenje bojlera, njihovo čišćenje radi uklanjanja taloga i kamenca, dezinfekciju i temeljito ispiranje. Dodatno, preporučuje se povremeno podizanje temperature u kotlovima na raspon od 60 °C do 70 °C u trajanju od dva sata. Ovo povećanje temperature služi kao mjera toplinske dezinfekcije, posebno tijekom razdoblja niske potrošnje vode.

Liječenje

Liječenje ove bolesti uključuje upotrebu antibiotika. No, i kod ove intervencije smrtnost se kreće od pet do 10 posto. Stoga je ključno prepoznati ovu infekciju u ranoj fazi i odmah započeti liječenje. Na stranicama Zavoda godišnje se u Hrvatskoj pojavi prosječno 40 slučajeva ove bolesti.