Proteklih vek i po navikli smo da prihvatimo 37 stepeni kao standardnu telesnu temperaturu bez ikakvih rezervi. To primjećujemo tek kada nastupi bolest i naša temperatura pređe ovu mjeru. Ipak, nova istraživanja dovode u pitanje ovu duboko ukorijenjenu ideju i izlažu alternativna mjerenja.
Tokom 19. veka, Carl Wunderlich, nemački lekar, izneo je ideju o standardizovanoj temperaturi od 37 stepeni. Da bi uspostavio ovaj standard, Wunderlich je pomno ispitao ogromnu količinu informacija od 25.000 pojedinaca, uključujući zapanjujućih milion mjerenja. Iz ovog sveobuhvatnog skupa podataka, Wunderlich je zaključio da je tipični temperaturni raspon za pojedince dobrog zdravlja pao između 36,22 i 37,5 stepeni.
Nakon što je izvršio proračune na svim snimljenim mjerenjima, utvrdio je da je precizna vrijednost u prosjeku 37 stepeni. Nadalje, uspostavio je jasnu granicu, posebno identificirajući temperaturu na kojoj se smatra da neko ima groznicu, i označio je kao 38 stepeni.
Nedavna studija analizirala je podatke o tjelesnoj temperaturi više od 126.000 osoba između 2008. i 2017. godine, što je izazvalo sumnju u točnost široko prihvaćenog mjerenja.
Istraživanjem je otkriveno da se prosječna tjelesna temperatura pojedinaca značajno razlikuje od prethodnog standarda i iznosi 36,6 stepeni.
Na mjerenje temperature može utjecati mnoštvo faktora.
Implikacije ovog odstupanja u mjerenju temperature su značajne kada se razmatra dijagnoza i liječenje infekcija. Neki stručnjaci sugeriraju da varijansa može biti posljedica razlika u tehnikama mjerenja koje koristi dr. Wunderlich u poređenju sa savremenom medicinskom praksom. Dr. Wunderlich je bio poznat po tome da koristi termometre ispod pazuha koji mjere temperaturu od dužine stopala, što može dati kontrastne rezultate u poređenju sa modernim metodologijama.
Naučnici naširoko priznaju da postoje brojni faktori koji mogu uticati na očitavanje tjelesne temperature, kao što su lokacija na kojoj se mjerenje vrši, doba dana, okolina i nedavna konzumacija hrane ili pića. Osim toga, varijacije u kalibraciji među termometrima također mogu utjecati na točnost očitavanja temperature. Važno je prepoznati ove varijable jer one doprinose varijabilnosti mjerenja.
Primjećujemo li pad temperature?
S druge strane, postoje autoriteti koji tvrde da su pojedinci naišli na pad tjelesne temperature tokom prošlog stoljeća. Istraživačka studija koja istražuje ovu pojavu pripisuje je napretku u zdravstvenoj zaštiti i ukupnoj dobrobiti. Poboljšane metode za liječenje infekcija, poboljšana higijena zuba i dostupnost lijekova poput statina i nesteroidnih protuupalnih lijekova mogli su doprinijeti smanjenju slučajeva niske temperature, što je posljedično uzrokovalo smanjenje prosječne tjelesne temperature.
Naučnici se široko slažu da opšteprihvaćenu ideju o temperaturi ljudskog tela koja iznosi 37 stepeni treba preispitati.
