Tjelesna aktivnost može se podijeliti u dvije primarne kategorije: aerobne vježbe i anaerobne vježbe. Ove dvije vrste vježbanja imaju različite učinke na tijelo i oslanjaju se na različite energetske sustave. Bavljenje aerobnim vježbama korisno je za promicanje cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Aerobna tjelovježba uključuje dosljednu tjelesnu aktivnost koja posebno cilja na glavne mišićne skupine, što dovodi do pojačanog kardiovaskularnog, plućnog i mišićnog napora. Energija potrebna za ove aktivnosti dobiva se putem biokemijskih procesa koji ovise o dostupnosti kisika.
Dolje je uključeno nekoliko ilustracija tjelesne aktivnosti: hodanje, trčanje, plivanje, vožnja bicikla, bavljenje aerobikom i ples. Ovi posebni napori odlikuju se svojom sposobnošću da pojačaju disanje i znojenje bez izazivanja nagle nelagode. Toplo se preporučuju za povećanje izdržljivosti i poticanje dobrobiti kardiovaskularnog sustava. U smislu definicije, anaerobna tjelovježba obuhvaća snažan fizički napor koji zahtijeva od mišića da proizvode energiju bez izravnog oslanjanja na kisik. Obično su te aktivnosti kratke i uključuju brze pokrete ili značajno dizanje utega.
Anaerobne vježbe obuhvaćaju različite aktivnosti kao što su dizanje utega, sprintevi, sklekovi, trbušnjaci i brzi intervali. Ovu rutinu vježbanja karakteriziraju brzi i snažni pokreti, isprekidani kratkim razdobljima odmora. Sudjelovanje u ovim vježbama može rezultirati umorom mišića i osjećajem napetosti ili nelagode. Ciljevi ovog fitness režima vrte se oko povećanja mišićne snage, povećanja izdržljivosti i podizanja metabolizma. Važna razlika leži u energetskim sustavima koji se koriste tijekom različitih oblika tjelesne aktivnosti.
Kada se bavite aktivnostima koje zahtijevaju dugotrajan napor, aerobna tjelovježba postaje preferirani izbor jer omogućuje tijelu dovoljnu opskrbu kisikom, omogućujući korištenje energije dobivene iz masnih kiselina i ugljikohidrata. Nasuprot tome, anaerobna tjelovježba osmišljena je za brze i intenzivne pokrete, oslanjajući se na ograničene izvore energije poput kreatin fosfata i glikogena. Utjecaj na tijelo je značajan: aerobne vježbe jačaju kardiovaskularno zdravlje, povećavaju izdržljivost i olakšavaju sagorijevanje masti.
Nasuprot tome, cilj anaerobne vježbe je povećati snagu mišića, povećati snagu i ubrzati metabolizam. Prilikom pokretanja rutine vježbanja preporučuje se započeti s aerobnim vježbama kako bi se uspostavio temelj izdržljivosti i kardiovaskularnog zdravlja. Kako rutina napreduje, uključivanje anaerobnih vježbi s malim učinkom, kao što su vježbe s tjelesnom težinom ili korištenje malih utega, može se postupno uvesti kako bi se razvila mišićna definicija i povećala ukupna fizička snaga.
Kako bi se zajamčila prikladnost i učinkovitost novog režima vježbanja, neophodno je konzultirati se sa zdravstvenim ili fitness stručnjakom prije početka. Moraju se uzeti u obzir osobne potrebe i zdravstveno stanje. Uključujući i aerobne i anaerobne vježbe, pojedinci mogu postići sveobuhvatan pristup poboljšanju svoje ukupne fizičke dobrobiti i kondicije, u konačnici potičući dugoročno zdravlje.
