EVO KADA SE NI ZA ŽIVU GLAVU NE IDE NA GROBLJE: Veruje se da je mnogo OPASNO i da ćete navući veliku NESREĆU

Iako su određene tradicije izblijedjele zbog utjecaja suvremenog društva, još uvijek postoje mnoge koje opstaju i prenose se s jedne generacije na drugu. Osobito su vrijedni pažnje običaji vezani uz značajne životne prekretnice, počevši od rođenja, nastavljajući se preko krštenja i kulminirajući posljednjim ispraćajem na vječni počinak.

Prisutnost naših voljenih u našim mislima i sjećanjima traje i nakon završetka kruga života. Posjet groblju omogućuje nam da im još jednom odamo počast i spomen. Kulturno značenje običaja nakon pogreba ne može se podcijeniti.

Koje je prikladno vrijeme za posjet groblju i kada ga treba izbjegavati?

Dužnost čuvanja sjećanja na naše pretke središnje je načelo kršćanstva. Kako bismo ispunili tu dužnost, možemo se uključiti u različite prakse poput molitve, prisjećanja na vrijeme provedeno s njima i posjeta njihovom posljednjem počivalištu. Groblje nam je otvoreno u svakom trenutku, dopuštajući nam slobodu da odemo kad god poželimo, čak i izvan određenih crkvenih službi posvećenih odavanju počasti preminulima.

Često se pojavljuju zablude o prikladnim terminima za posjet grobljima, posebice zbog vjerskih praznika. Uvriježeno je mišljenje da posjeti pokojnicima nisu uobičajeni za Božić i Uskrs, no to je pogrešno mišljenje. Zapravo, drugi dan Uskrsa je posebno posvećen odavanju počasti preminulima, a posjeti grobljima su tradicionalna praksa. Slično tome, običaj je posjetiti groblje na bunski ponedjeljak, tijekom kojeg se grobovi često posipaju zelenom travom. U nekim krajevima Srbije ova praksa se naziva parastosom. Nadalje, običaj je da se za vrijeme Božića ide na groblje, a na Badnjak se tradicionalno pripremalo jelo u spomen na pokojne.

Što o pogrebima kažu tradicionalna vjerovanja i običaji?

Zagonetna priroda vjerovanja povezana s kultom pokojnika dodaje dašak intrige. Među tim vjerovanjima, jedno upozoravajuće mišljenje savjetuje da se ne ide na groblje nakon što padne mrak. Ova mjera opreza proizlazi iz raširenog uvjerenja da groblja služe kao prebivalište za preminule duše, pretvarajući ih u gradove preminulih i čineći noćne posjete opasnima.

Spokoj duhova može biti poremećen noćnim izletom na groblje, jer ono je nastanjeno i dobronamjernim i zlonamjernim entitetima. Takvi se poremećaji mogu manifestirati kao različite nevolje, nesreće i nevolje unutar obitelji, obuhvaćajući i fizička i materijalna područja.