Prof.dr.sc. Branimir Nestorović tvrdi da ljudsko tijelo posjeduje inherentne sklonosti ka skladištenju masnog tkiva, koje pospješuju različiti mehanizmi. Nasuprot tome, eliminacija masnog tkiva predstavlja značajan izazov, jer nedostaju učinkovite metode, što rezultira stalnom gladi, nezadovoljstvom i melankolijom pri pokušaju pridržavanja dijete. Unatoč rijetkim raspravama na ovu temu, čini se da je priroda naklonjena osobama s višim indeksom tjelesne mase. Dokazi sugeriraju da oni koji su pretili pokazuju veću snagu u usporedbi s njihovim vitkim kolegama.
U nedavnom znanstvenom istraživanju stope smrtnosti pojedinaca koji se podvrgavaju kirurškim zahvatima došlo je do neočekivanog otkrića. Zapanjujuće je otkriveno da su osobe s umjerenom pretilošću iskusile značajno smanjenu vjerojatnost smrti nakon velike operacije srca u usporedbi s onima koji su bili mršavi. Ova neobična pojava može se pripisati činjenici da nam je priroda podarila prednost da nosimo blagi višak kilograma, koji služi u svrhu regulacije tjelesne temperature i održavanja zdrave težine.
Za učinkovitu borbu protiv štetnih posljedica pretilosti potrebno je poduzeti niz radnji. Prvi korak podrazumijeva održavanje umjerenog unosa kalorija, uz davanje prioriteta potrošnji visokokvalitetnih kalorija. Bitno je dan započeti doručkom bogatim proteinima i u prehranu uključiti velike količine voća i povrća. Pridržavanje strogog režima ishrane može biti prilično izazovno, otkriva Voki Kostić u svojoj knjizi “Kako sam jeo”. Kostić prepričava svoj osobni put skladanja glazbe za film “Tko to tamo peva” uz pridržavanje strogih medicinskih prehrambenih ograničenja. Unatoč ograničenjima koja su mu bila nametnuta, Kostić ustraje, posvećujući bezbrojne dane klaviru, produkcijski pretežno pogrebne koračnice. No, proboj se događa kada podlegne iskušenju i prepusti se ukusnom janjećem butu uz krumpir. Ovaj trenutak prepuštanja zapali njegovu kreativnu iskru, omogućujući mu da uspješno dovrši cjelokupnu glazbenu partituru za film. Popratno medicinsko objašnjenje baca svjetlo na duboki utjecaj hrane na umjetničko nadahnuće.
Kao dio tipičnog dnevnog režima prehrane, pojedinci se potiču da se suzdrže od jela nakon 18 sati i ograniče unos vode ili nezaslađenog čaja. Međutim, praksa posta inspirirana pravoslavljem stekla je značajnu popularnost u posljednje vrijeme. Ova rutina posta uključuje unos 500 kalorija u dva odvojena dana svakog tjedna. To je relativno jednostavan koncept ako se uzme u obzir da je prosječnoj osobi potrebno oko 2000 kalorija za osnovne tjelesne funkcije. Dani posta sastoje se od dva obroka, koji se obično sastoje od zobene kaše i porcije voća, bez podjele porcija. Jedan ključni aspekt ove prakse posta je izbjegavanje osjećaja ekstremne gladi, koji može dovesti do pretjerane žudnje i prejedanja. Slijedeći ovaj pristup, pojedinci mogu održati osjećaj ravnoteže i spriječiti iznenadne napade pretjeranog uživanja. Dodatno, Nestorović ističe izniman poticaj koji dani posta daju imunološkom sustavu.
Opsežna znanstvena istraživanja neporecivo su potvrdila da čin jedenja potiče otpuštanje dopamina, neurotransmitera odgovornog za stvaranje osjećaja zadovoljstva. Međutim, osobe koje se bore s pretilošću imaju tendenciju konzumiranja prekomjernih količina hrane, što dovodi do pretjerane stimulacije želuca. Posljedično, proizvodnja dopamina postupno se smanjuje, tjerajući ih da konzumiraju još veće porcije hrane kako bi postigli istu razinu zadovoljstva. Ovaj opadajući učinak i dalje traje, što zahtijeva stalnu eskalaciju potrošnje hrane. Osim toga, proizvodnja dopamina u mozgu stalno opada, dok se hormon leptin, koji se obično naziva hormon sitosti, prestaje lučiti. Kao posljedica toga, osobe s pretilošću više ne osjećaju osjećaj zadovoljstva nakon jela i muče ih stalni osjećaji gladi.
Na temelju znanstvenih dokaza, dr. Nestorović potvrđuje pozitivne učinke konzumiranja cjelovitih žitarica nakon obroka. To se pripisuje prisutnosti irisina, hormona koji sintetiziraju žitarice i pomaže u regulaciji razine inzulina. Ovo je posebno važno jer visoke razine inzulina mogu izazvati osjećaj gladi. Kako biste dodatno poboljšali dobrobiti, preporuča se upariti cjelovite žitarice s čašom crnog vina. Kako bismo održali optimalno zdravlje i smanjili rizik od pretilosti, nužno je uključiti redovitu tjelesnu aktivnost, ograničiti unos nezdravih masnoća i usvojiti zdrave prehrambene navike.
