Zabrinjavajuće je nakupljanje ostataka pesticida na voću i povrću, ističe Petrović. Određene biljke imaju veću sklonost apsorpciji ovih štetnih tvari, a jagode, špinat, jabuke, kelj, nektarine i grožđe su na vrhu u smislu razine pesticida. Odmah iza njih su breskve, trešnje, kruške, rajčice, krumpir i celer.
Kada je riječ o voću i povrću s nižim razinama pesticida, među preporučenim opcijama su avokado, kukuruz, smrznuti grašak, ananas, luk, patlidžan, šparoge, cvjetača, kivi, kupus, dinja i brokula. Petrović sugerira da ovi izbori pružaju sigurniju alternativu u smislu izloženosti pesticidima.
Nepravilna uporaba pesticida, upozorava Petrović, može rezultirati prekomjernim nakupljanjem rezidua na potrošnoj robi, a time i značajnim rizicima za zdravlje. Probavni problemi, alergije, hormonska neravnoteža i štetni učinci na živčani sustav potencijalne su posljedice izloženosti pesticidima.
Kako bi se smanjila potencijalna šteta od pesticida, Petrović predlaže da se upustite u praksu uzgoja vlastitog voća i povrća kad god je to izvedivo. Alternativno, on savjetuje kupnju proizvoda od renomiranih uzgajivača i davanje prednosti organskim opcijama, posebno za ono voće i povrće koje je najosjetljivije na izloženost pesticidima. Dodatno, Petrović ističe važnost revnog pranja voća i povrća jer se time može uvelike smanjiti prisutnost pesticida, posebice onih koji se nakupljaju na vanjskoj površini.
