U proteklih nekoliko mjeseci Europa je doživjela najezdu sićušnih stjenica koje piju krv, a izvješća su stigla prvo iz Pariza, a potom i iz Londona.
Nedavno su pronađeni u jednom splitskom hotelu iu visokom neboderu u Rijeci.
Raspitivanje o trenutnoj situaciji i traženje načina da se zaštitimo od potencijalne štete od iznimne je važnosti.
London je sada u stanju pripravnosti nakon izvješća o izbijanju stjenica u Parizu. Panika se brzo proširila gradom, zbog čega je gradonačelnik Sadiq Khan izrazio “ozbiljnu zabrinutost” zbog mogućnosti najezde stjenica u londonskom javnom prijevozu. Glavna briga je da bi ovi štetnici potencijalno mogli doći iz Francuske u Ujedinjeno Kraljevstvo putem transporta i ljudskih prijevoznika.
Iako nema službene potvrde slučajeva zaraze u Londonu, izvješća na društvenim mrežama sugeriraju da su ih ljudi vidjeli na liniji londonske podzemne željeznice Victoria.
Prema riječima biologa Gorana Vignjevića sa Sveučilišta u Osijeku, problem stjenica u Hrvatskoj je prisutan otprilike 15 do 20 godina; međutim, intenzivira se svakog ljeta s priljevom turista.
Prema Vignjevićevim riječima, letovi avionom predstavljaju jedinstven izazov jer se prtljaga skladišti zajedno u skučenom prostoru, čime se stjenice mogu bez problema prebacivati iz jednog kofera u drugi.
Prema riječima Nediljka Landeke, stručnjaka za stjenice i voditelja Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju u Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije, turističke destinacije u Hrvatskoj najosjetljivije su na zaraze.
Prema Landeki, problem se proteže izvan obalnih gradova i uključuje Zagreb, popularnu tranzitnu točku za mnoge turiste. Landeka naglašava da problem nije ograničen na pristupačan smještaj ili obitelji u nepovoljnom položaju, već utječe i na luksuzne hotele.
Riječki stambeni neboder u novije je vrijeme postao novo bojno polje protiv nemilosrdne invazije stjenica. Ovo označava prvi primjer širenja ovih štetnika u više stanova, započinjući pravu mini-invaziju. Prije je njihova prisutnost bila ograničena na pojedinačne jedinice. Grafikon u nastavku ilustrira značajan porast broja stjenica tijekom razdoblja prije pandemije, a s oživljavanjem turizma nakon pandemije, ovaj će se zabrinjavajući trend vjerojatno nastaviti.
Krevetne stjenice, znanstveno poznate kao Cimex lectularius L, kukci su koji se hrane krvlju i pripadaju obitelji Cimicidae bez krila. Mogu se naći na gotovo svim kontinentima, osobito u regijama s umjerenom klimom. Treba napomenuti da nema dokaza koji bi upućivali na to da stjenice prenose bolesti na ljude.
Duljina ovog entiteta kreće se od 5,5 do 7 mm, dok mu je širina između 2,5 i 3 mm. Ženke će odložiti ukupno 6 do 10 jajašaca unutar vremenskog okvira od 6 dana, što se događa tri do šest dana nakon oplodnje. Tijekom svog životnog vijeka imaju kapacitet proizvesti najviše 500 jaja. Životni ciklus ovog entiteta sastoji se od pet različitih faza, a pod optimalnim okolnostima tijekom ljetne sezone, prijelaz iz jajeta u odraslu osobu dovršava se za otprilike 6 tjedana.
Prema Landeki, tipični životni vijek ovih organizama kreće se od 6 do 12 mjeseci; međutim, novije studije pokazuju da su sposobni preživjeti dulje vrijeme u okruženjima s ograničenim izvorima hrane.
Prema Landeki, odrasle stjenice imaju sposobnost preživjeti otprilike 600 dana bez konzumiranja hrane.
Napuštanje zaražene kuće na kratke intervale ne kontrolira učinkovito prisutnost stjenica, kao što pokazuje ova implikacija.
Pitanje stjenica predstavlja značajan izazov zbog različitih čimbenika, što ga čini značajnim problemom.
Nelagoda koja proizlazi iz njihovih uboda može dovesti do svrbeža i nedostatka sna, što ih čini prilično dosadnima.
Koristeći svoja minijaturna, nazubljena usta, hrane se ljudskom krvlju. Baš poput komaraca, oni koriste slinu prožetu anesteticima i antikoagulansima kako bi umrtvili područje uboda i spriječili zgrušavanje, osiguravajući bezbolan i neprekinut proces hranjenja. Na mjestu ubrizgavanja često se vide upaljene mrlje, često popraćene tamnom središnjom oznakom.
Ubodi mogu kod pojedinaca izazvati različite reakcije. Dok neki mogu ostati nepromijenjeni, drugi mogu razviti alergijsku reakciju koju karakterizira intenzivan svrbež, stvaranje mjehurića ili koprivnjača. Češanje mjesta uboda može dovesti do krvarenja ili mogućnosti sekundarne infekcije.
Prisutnost stjenica često može dovesti do psiholoških tegoba, poremećaja spavanja te osjećaja tjeskobe i depresije.
Anemija može biti uzrokovana teškim infestacijama i čestim ugrizima kod osoba koje su pod visokim rizikom i imaju niske razine željeza u krvi, iako je to rijetka pojava.
Posljednjih godina, određeni sojevi ovih problematičnih insekata pokazali su otpornost na određene vrste pesticida.
Razina zaraze uvelike određuje poteškoće u njihovom iskorjenjivanju, što ga čini izuzetno zahtjevnim zadatkom.
Tijekom proteklih nekoliko desetljeća, stjenice su se pojavile kao značajan problem u Sjedinjenim Državama, pridodajući dugogodišnjoj povijesti borbe s ovim štetočinama u zemlji.
Tijekom 18. stoljeća brodovi iz Europe dovezli su ih u Sjedinjene Države. Do 20. stoljeća stjenice su postale poznata smetnja većini Amerikanaca koji su se susreli s njihovim ugrizima. Ipak, primjenom jakih pesticida ti su štetnici gotovo eliminirani.
Nažalost, devedesetih godina prošlog stoljeća došlo je do ponovne pojave ovih nametnika, prvenstveno u hotelima i motelima. Ovaj alarmantni trend traje do danas, a populacija stjenica u Sjedinjenim Državama doživljava eksponencijalni rast.
Prema izvješću Orkina, tvrtke za dezinsekciju, Maryland, Indiana i Georgia su najteže pogođene države, iako se ovi štetočini mogu pronaći u cijelom Sjedinjenim Državama.
Treću godinu zaredom Chicago je zauzeo prvo mjesto među gradovima s najvećom stopom stjenica. New York, Philadelphia, Cleveland-Akron i Los Angeles također su zauzeli istaknuto mjesto na popisu gradova zaraženih ovim nametnicima.
Krevetne stjenice prisutne su od prapovijesti, čak i prije postojanja dinosaura. Ove štetočine nisu se pojavile u novije vrijeme, a važno je napomenuti da Pariz nije ishodište iz kojeg nam prijete.
Nova znanstvena otkrića otkrivaju da su ova stvorenja uspjela preživjeti još od vremena dinosaura, te da su se prvi put pojavila prije više od 100 milijuna godina.
Posljednjih godina sve je očitija rasprostranjenost stjenica. Širenje ovih štetočina može se pripisati raznim čimbenicima, a jedan od primarnih doprinosa je porast međunarodnih putovanja.
Promjena u korištenju pesticida je drugi faktor u igri. U prošlosti su ti insekti bili učinkovito kontrolirani moćnim i postojanim pesticidom poznatim kao DDT. Međutim, njegova naknadna zabrana, potaknuta štetnim učincima koje je imao na životinje i ljude, zajedno s pojavom otpornosti na alternativne pesticide, dovela je do ponovnog pojavljivanja ovih insekata.
Jedan od ključnih čimbenika koji pridonosi poteškoćama u kontroli stjenica je opći nedostatak znanja i svijesti o njihovom ponašanju i širenju, zbog čega je obrazovanje ključna komponenta u učinkovitom upravljanju.
Globalizacija, moderni turizam i zabrana DDT-a išli su im u prilog.
Prema Landeki, smatra se da se odsutnost stjenica otprilike tri desetljeća pripisuje, barem djelomično, upotrebi DDT-a, snažnog dugotrajnog pesticida koji je ostao učinkovit i do godinu dana.
2006. godine, prilikom posjeta novootvorenom hotelu u Novigradu, prvi put sam se susreo s ovim bićima. Zanimalo nas je potvrditi jesu li to doista stjenice, jer je naše znanje o njima bilo ograničeno na ono što smo pročitali u stručnoj literaturi. Međutim, s vremenom su postali uobičajena pojava. Svakog ljeta naša tvrtka i drugi primaju brojne pozive u vezi s ovim štetnicima. Po zaprimljenom pozivu vršimo očevid kako bismo utvrdili radi li se doista o stjenicama. Nije rijetkost da turisti lažno tvrde da su ih ugrizle stjenice kako bi tražili povrat novca, što ne vrijedi uvijek za određeni apartman. Naknadnim provjerama često utvrđujemo da su te tvrdnje neutemeljene. Moguće je da turisti naiđu na stjenice u jednom apartmanu, a ugrize primijete tek u sljedećem. Danas su rijetki tradicionalni odmori na kojima ljudi ostaju na jednom mjestu cijeli mjesec. Umjesto toga, ljudi obično provedu nekoliko dana u jednom stanu prije nego što pređu u drugi, a zatim u treći. To doprinosi širenju stjenica, osobito među putnicima koji putuju avionom.
Prema Landeki, prisutnost stjenica se ne može otkriti odmah po njihovom dolasku. U početku, kada je njihov broj ograničen, a ugriza malo, lako se mogu krivo protumačiti kao ubodi komaraca. Potrebno je nekoliko tjedana da se razmnože, da ličinke sazriju i steknu sposobnost ugriza, slično odraslim stjenicama, te da dođe do ozbiljnijih infestacija.
Suzbijanje stjenica zahtijeva učinkovite mjere za sprječavanje njihovog premještanja s jednog mjesta na drugo. Ovi štetnici imaju sposobnost stopirati razne predmete kao što su odjeća, prtljaga, namještaj, kutije i posteljina, što im omogućuje da se lako infiltriraju čak iu najsitnije pukotine unutar materijala. Upravo ih ta prilagodljivost čini posebno vještima u širenju javnim prijevozom.
Stručnjaci savjetuju putnicima da daju prioritet oprezu kao početnom smjeru djelovanja.
Po dolasku u hotel ili unajmljeni smještaj, preporučljivo je temeljito pretražiti krevet, uključujući područja kao što su ispod njega, iza okvira kreveta, duž stranica madraca i između madraca i okvira.
Ako postoji sumnja na zarazu, što treba učiniti s odjećom i kućanstvom? Kako se zaštititi od stjenica? Ako postoji bojazan da ih vratite kući nakon korištenja javnog prijevoza, postoji nekoliko mjera opreza koje je moguće primijeniti.
Kako biste održali čistoću, preporučljivo je odjeću koju nosite tijekom transporta držati odvojeno od ostatka i suzdržati se od njezinog korištenja u kući.
Nakon putovanja, svakako temeljito usisajte kovčege koje ste koristili. Kada završite, prenesite prikupljeni otpad iz usisavača u plastičnu vrećicu koja se nalazi izvan vašeg doma. Ne zaboravite dobro zatvoriti vrećicu i odbaciti je u vanjsku kantu za smeće.
Ako se u vašem domu nađete s najezdom stjenica, postoje učinkovite metode za njihovo uklanjanje. Stjenice su osjetljive na temperaturu i njihovo izlaganje ekstremnim uvjetima može biti smrtonosno. Jedna je mogućnost izložiti zahvaćeno područje niskoj temperaturi od -18 ℃, što može iskorijeniti i odrasle stjenice i njihova jaja u roku od dva sata. Alternativno, podizanjem temperature na visoku razinu od 45 ℃ tijekom jednog sata također se može postići isti rezultat.
Otkrivanje stjenica u prvoj prilici vrlo je korisno. Ako sumnjate da su se ovi štetnici infiltrirali u vaš dom, ključno je identificirati sva područja koja su napadnuta. Preporučljivo ih je locirati što je prije moguće, prije njihove reprodukcije. Liječenje male zaraze znatno je jednostavnije i isplativije nego rješavanje veće.
Kako bi se spriječilo širenje stjenica u druge dijelove kuće, važno je identificirati i izolirati zaražena područja.
Za učinkovito čišćenje odjeće preporuča se pranje na visokim temperaturama. Osim toga, za predmete koji se ne mogu izravno prati, možete ih staviti u sušilicu i izložiti visokim temperaturama u trajanju od 30 minuta ili više. Druga mogućnost je pohraniti određene namirnice u zamrzivač, a duljina vremena ovisi o veličini namirnice.
Za uklanjanje stjenica dostupne su različite mogućnosti, uključujući kemijske i nekemijske tretmane. U slučaju da ne možete samostalno riješiti problem, možda će biti potrebno angažirati usluge profesionalnog istrebljivača.
Landeka kaže da je za učinkovito rješavanje problema nužno provoditi više mjera istovremeno, uključujući tretman vrućom parom i razne insekticide.
Da bi se postigao uspjeh, potrebno je ponoviti postupak više puta. Naš protivnik nije onaj koji u borbi daje zadovoljavajuće rezultate. Stoga se pojedincima preporuča angažirati usluge registriranih tvrtki. Ovo posebno doba godine bilježi najveću pojavu ovih incidenata. Ne znajući, turisti često nesvjesno prevoze ove nametnike sa svojim stvarima kada posjete naše krajeve. Stjenice iskorištavaju fenomen globalizacije za brzo širenje. Za razliku od 1970-ih, kada su se pretežno nalazili u siromašnim četvrtima, danas često napadaju i otmjene hotele i stanove.” Landeka tvrdi da je, zbog trajne stigme povezane s zarazom, neuobičajeno javno otkriti konkretne pogođene lokacije.
Primarni načini prijenosa stjenica
Stjenice posjeduju sposobnost da se uvuku u najsitnije pukotine. Ovi otporni štetnici imaju sposobnost kretanja kroz različita udubljenja, otvore i pukotine. Mogu se čak infiltrirati u električne utičnice. U potrazi za prehranom, sposobni su migrirati u rasponu od otprilike 20 metara.
Prema Landeki, to implicira da imaju mogućnost preseljenja u druge stanove u slučaju da u jednom stanu ne mogu pronaći dovoljno hrane.
U postupku dezinsekcije najčešće se koristi kombinacija triju insekticida. Jedan od ovih insekticida ima snažno repelentno djelovanje, jer je potrebno istjerati insekte iz njihovih skrovišta. Ostali imaju dugotrajan ili trajan učinak. Treća vrsta insekticida obično se sastoji od regulatora rasta. Iako ne ubijaju odmah ličinke, one ometaju njihov razvoj i preobrazbu, što u konačnici dovodi do njihove smrti. Istraživanja su pokazala da su određene stjenice čak razvile otpornost na DDT i enzime koji razgrađuju ovaj konkretni insekticid. Ovi štetnici su nevjerojatno primamljivi i notorno ih je teško eliminirati, do te mjere da postoje dokumentirani slučajevi u Sjedinjenim Državama u kojima su pojedinci napuštali svoje domove zbog ogromnog mentalnog opterećenja koje su nanijeli ovi nepoželjni osvajači, naglašava naš stručnjak.
