Značajan dio, u rasponu od 30 do 50 posto, populacije doživljava neugodno stanje poznato kao loš zadah ili halitoza.
Stomatolog Luka Lubina, urednik portala MojStomatolog, savjetuje da gastritis, iako rijedak, može biti potencijalni uzrok lošeg zadaha, pa treba pažljivo razmisliti o zdravlju želuca. Ako nema vidljivog poboljšanja, važno je istražiti druge potencijalne čimbenike, uključujući sistemske bolesti poput bolesti bubrega, jetre ili pluća.
Iako su loša oralna higijena i konzumacija ljute hrane uobičajeni uzročnici zadaha iz usta, ključno je posavjetovati se s gastroenterologom ako je uzrok lošeg zadaha u usnoj šupljini isključen, osobito kada ga prate simptomi poput problema s jednjakom i/ili želucem , nelagoda u prsnoj kosti, težina u želucu, mučnina, povraćanje ili žgaravica.
Neugodan miris iz usta
Gingivitis
Značajan dio stanovništva, u rasponu od 30 do 50 posto, doživljava neugodno stanje lošeg zadaha, također poznato kao halitoza.
Istraživanje pokazuje da je većina, točnije 87 posto, čimbenika koji doprinose neugodnom zadahu koji potječe iz usta povezana s parodontnim tegobama ili nakupljanjem bakterija na površini jezika. Tipično, ovaj problem proizlazi iz kombinacije čestica hrane zaostalih u razmacima između zuba i neadekvatne oralne njege, što dovodi do upale desni.
U područjima gdje se nakupljaju ostaci hrane, kao što su prostori između zuba i desni, pukotine na jeziku gdje se nalaze okusni pupoljci, grlo i krajnici, bujaju anaerobne bakterije. Ovi mikroorganizmi uspijevaju u sredinama bez kisika. Njihovi metabolički procesi rezultiraju proizvodnjom sumpornih spojeva, koji ispuštaju neugodan miris koji podsjeća na pokvarena jaja, kao i drugih spojeva slične neugodne arome.
Jak miris duhanskog dima i dugotrajni utjecaj na sluznicu dišnog trakta čine konzumaciju cigareta čestim krivcem.
Prema pisanju portala “Espreso.rs”, tipičan pristup rješavanju lošeg zadaha je rješavanje parodontalnih džepova, saniranje karijesa i čišćenje jezika. Budući da su oralne bakterije usko povezane s razvojem neugodnog zadaha, ključno je da liječenje bude dopunjeno pravilnom praksom oralne higijene kako bi se prisutnost mikroorganizama odgovornih za neugodan zadah svela na minimum.
Održavanje dobre oralne higijene treba biti prioritet iznad svega.
Za postizanje dugotrajnih rezultata savjetuje se uz antiseptičke otopine unijeti i probiotike koji imaju sposobnost ublažavanja neugodnog zadaha u trajanju od otprilike tri sata.
U nekim slučajevima pacijenti mogu biti upućeni stručnjacima u različitim kliničkim područjima, iako to obično nije povezano s dišnim, gastrointestinalnim ili metaboličkim čimbenicima. Rješavanjem svih problema s oralnim zdravljem i prakticiranjem dobre oralne higijene, pacijenti mogu očekivati poboljšanje svog stanja.
