Ne može se podcijeniti značaj Zorana Vakule, uglednog hrvatskog meteorologa, čija su predviđanja vrlo cijenjena ne samo u Bosni i Hercegovini nego iu okolnim područjima. Vakula čvrsto vjeruje da se nijedna prognoza ne može smatrati posve pouzdanom ili sigurnom. Kako biste ostali dobro informirani, savjetuje praćenje prognoza u rasponu od sedam do 10 dana, naglašavajući važnost razmatranja više atmosferskih modela umjesto oslanjanja samo na jedan.
Prema prvim analizama koje su proveli i potvrdili klimatolozi DHMZ-a, srednja mjesečna temperatura u cijeloj Hrvatskoj u veljači ove godine dosegnula je rekordno visoku razinu.
Od 1991. do 2020. godine temperaturna kolebanja u Jadranskom moru kretala su se uglavnom od 4 do 6°C, dok su u kopnenoj Hrvatskoj bila u rasponu od 6°C do 8°C. Meteorolog Zoran Vakula u prilogu za HRT predviđa da će ovoga mjeseca temperature u većini krajeva biti konstantno nešto više od prosjeka. No, u veljači su u većem dijelu Hrvatske bile ispodprosječne temperature, popraćene intenzivnim oborinama u pojedinim područjima. Izuzetak su bili sjeverni Jadran i Gorski kotar koji su imali temperaturu iznad prosjeka, što čini oko 80% regije.
Na prosječne sezonske temperature utjecale su više temperature od uobičajenih u veljači te pozitivna odstupanja od prosječnih temperatura u siječnju i prosincu. Ova pojava je neuobičajena i rijetko je opažena u zabilježenoj povijesti službenih meteoroloških mjerenja. Zapravo, to je bez presedana za ovu regiju od sredine 19. stoljeća. Odstupanja od srednje vrijednosti kreću se uglavnom od 3 do 5°C.
Prema Vakuli, izgledi za ožujak ukazuju na dosljedan obrazac iznadprosječnih temperatura u dugoročnom razdoblju. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti od lipnja 2023. do svibnja, slično onome što se dogodilo u nekim regijama Hrvatske u travnju. Vrijedi istaknuti da je posljednji slučaj ispodprosječnih temperatura u Hrvatskoj zabilježen u travnju prošle godine.
Valja napomenuti da temperatura viša od prosječne za ožujak ne jamči izostanak povremenih hladnoća. Vakula upozorava da je ožujak mjesec koji karakteriziraju kolebanja i mrazevi, uključujući i jake mrazeve. Unatoč uvjerenju da će topla veljača i zima neizbježno dovesti do “značajnog zahlađenja” kako bi se uravnotežila prethodna toplina, Vakula se prisjeća povijesnih obrazaca koji sugeriraju suprotno.
U 2014. godini temperature u veljači bile su znatno više od prosjeka, a taj se trend nastavio iu ožujku uz tek minimalan pad temperatura.
Ukratko, Vakula je istaknuo nepostojanje “konkretnih predviđanja”. Savjetovao je praćenje prognoza za tjedan do deset dana unaprijed, naglašavajući važnost ne oslanjanja samo na izračune jednog vremenskog modela. Umjesto toga, stručnjaci DHMZ-a temelje svoje prognoze na ansambl predviđanjima, koja uključuju višestruke izračune iz različitih atmosferskih modela.
