U posljednje vrijeme sve se više prepoznaje važnost preseljenja u Njemačku ili drugu razvijenu evropsku zemlju.
Postoje dvije suprotne perspektive kada je u pitanju ideja napuštanja rodnog mjesta. Neki se zalažu za odlazak ne uzimajući u obzir druge faktore, dok drugi čvrsto vjeruju da nema boljeg mjesta od mjesta gdje smo odrasli. Mlada Beograđanka, koja je krenula u Nemačku u potrazi za svetlijom budućnošću, elokventno je dočarala kakav je život „na drugoj strani“.
Radeći u bolnici u blizini Diseldorfa, Milica nalazi veliko zadovoljstvo u svom trenutnom zaposlenju. Prima platu od 2.000 evra i zadovoljna je dovoljnom količinom slobodnog vremena koje ima, ponekad čak osećajući da je preterano. Nedavno je dobila sedam dana pauze na poslu. 40-časovna radna nedelja je u skladu sa njenim prethodnim iskustvom u Beogradu. Milica je veoma zadovoljna izuzetnim uslovima rada i zadovoljavajućom platom koju prima. Osim toga, cijeni sveobuhvatnu naknadu za dodatne aspekte kao što su noćne smjene, praznici i bolovanja. Ako bolovanje radnika traje duže od četiri sedmice, ima pravo na 80 posto svoje plate. Nadalje, oni koji su ozbiljno bolesni mogu dobiti finansijsku pomoć za lijekove i njegu.
Cene u Srbiji su veoma slične onima u našoj zemlji.
Na osnovu njene izjave, trudnice imaju pravo da primaju punu platu dok su na porodiljskom odsustvu i odobrava im se trogodišnji period odsustva nakon rođenja svakog djeteta.
Kada su u pitanju svakodnevni troškovi, cene u prodavnicama su skoro identične kao u Srbiji. Iako mogu postojati male varijacije u cijeni određenih artikala, sveukupno se one izjednačavaju. Međutim, dodatni troškovi su obično veći, iako se to može razlikovati ovisno o specifičnoj lokaciji. Blizina većih gradova direktno utiče na potrošeni iznos. Ja lično za stan od 50 kvadrata plaćam 490 eura, što pokriva sve troškove osim struje. Mjesečni račun za struju iznosi 50 eura. Ako su moji troškovi tokom godine manji od predviđenih, dobijam povrat za višak iznosa na koji sam prvobitno pretplaćen. Nasuprot tome, ako prekoračim procijenjene troškove, snosim odgovornost za plaćanje razlike.
Samo oni koji su iskusili obje strane mogu istinski odgovoriti na pitanje da li je bolje ostati ili otići. Ipak, evidentno je da svaka opcija ima svoj skup prednosti i nedostataka. Iako prihvatanje “njemačkog eura” može poboljšati nečiji životni standard, važno je priznati potencijalni emocionalni danak ostavljanja poznatog doma, susjedstva, grada i voljenih osoba, što može dovesti do osjećaja melanholije i praznine.
